Hrvatska SLAVLJE U PARLAMENTU

'Sabor je sada punoljetan po svim zakonima!'

Prije točno 22 godine, na današnji dan konstituiran je prvi demokratski izabrani višestranački Sabor, a ta obljetnica u Hrvatskoj se obilježava spomendanom. Tako je bilo i danas, kada je predsjednik Sabora Boris Šprem kolege zastupnike, diplomatski zbor i druge uvažene goste pozvao na domjenak. Bila je to prilika da Šprem izrazi nadu u bolju saborsku budućnost, a da se drugi zastupnici prisjete nekih za Sabor važnih osoba

Skromnim domjenkom zastupnici i bivši saborski dužnosnici prisjetili su se teških početaka Sabora, a posebnu zahvalu svima koji su stvarali parlamentarnu demokraciju u Hrvatskoj u svom je govoru izrazio i predsjednik Sabora Boris Šprem.

'Mi u Hrvatskoj ponosni smo i sretni što su prijelaz iz jednostranačkog u višestranački sustav vladavine, kao i prijenos vlasti nakon demokratskih izbora protekli mirno, dostojanstveno i civilizirano. Svi sudionici tadašnjih događaja vrlo dobro znaju da to nije bilo nimalo lako provesti u tadašnjim, krajnje složenim i teškim političkim okolnostima kada su se već nazirali tamni oblaci kasnijih ratnih sukoba. Stoga želim ovom prigodom izraziti svoju iskrenu zahvalnost i poštovanje svima onima koji su omogućili da taj prvi korak u hrvatsko višestranačje bude upravo onakav kakav i doliči pravoj demokraciji', kazao je Šprem.

Hrvatski sabor, kazao je, uglavnom je donosio najvažnije odluke za budućnost hrvatskog naroda, poput Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te Odluke o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Iako je Hrvatska napravila veliki put do parlamentarne demokracije, Šprem je svjestan da je ona danas ugrožena.

'Svjedoci smo i sve žešćih i opravdanih kritika načina kako parlamentarna demokracija živi kako se ostvaruje. Svjestan sam svih manjkavosti parlamentarne demokracije zapadnog tipa u sukobu sa sve otvorenijim zahtjevima za neposrednijim i izravnijim oblicima vladanja i upravljanja društvima i državama i širenja kruga onih koji odlučuju, ali nažalost do danas svijet nije uspio iznjedriti ništa bolje od ovog demokratskog modela', rekao je Šprem.

Svjestan je i najnižeg ikada povjerenja u Hrvatski Sabor, no vladajuća većina, kojoj i sam pripada, osmislila je plan za povratak povjerenja građana.

'Izmjenama Poslovnika želimo povisiti kvalitetu rasprave i transparentnost rada parlamenta, čime ćemo, vjerujem, vratiti onaj izgubljeni dio povjerenja hrvatskih građana u mogućnosti parlamentarne demokracije, koja nam je – ne zaboravimo to nikada – omogućila ostvarenje sna o slobodnoj, neovisnoj i samostalnoj hrvatskoj državi. Ovim izmjenama nije cilj nekom zatvoriti usta i onemogućiti ga u njegovom temeljnom parlamentarnom pravu. Upravo obrnuto, promjene Poslovnika i Kodeksa ponašanja imaju samo jedan cilj – dati Saboru dignitet koji zaslužuje i omogućava krajnje demokratsku proceduru držeći se pravila da demokracija nije rijeka bez obala', zaključio je Šprem.

Među onima koji su pohodili saborski domjenak bili su i bivši predsjednici Sabora, poput Žarka Domljana, Nedjeljka Mihanovića, ali i Luke Bebića. Upravo se on našalio da je 'Sabor sada punoljetan po svim zakonima', osvrnuvši se pritom na pad povjerenja u parlament. 'Kada se bude o svemu, pa i o Saboru pisalo kritički, ali objektivno onda takva situacija neće biti', rekao je Bebić.

O povjerenju u Sabor progovorio je i pučki pravobranitelj Jurica Malčić. 'O tome ima li ili je bilo manje povjerenja u Sabor, o tome bismo mogli još raspravljati, ali da ga nema dovoljno, to je točno. To nije samo nepovjerenje u Sabor, već u institucije uopće. Takvo nepovjerenje uvijek se javlja u kriznim trenucima', kazao je Malčić.

195489,195759,196740,130281
Da je Sabor prije 22 godine, kada je konstituiran, imao veći ugled, složila bi se i većina ostalih zastupnika, a tom ugledu vjerojatno su pridonosili i ljudi koji su tada sjedili u saborskim klupama. U kratkoj anketi koju je tportal proveo među vladajućim i oporbenim zastupnicima, među osobe koje su ostavile najpozitivniji dojam većina je uvrstila one koji su djelovali ranih 90-ih.

'Cijela jedna plejada uglednih muževa hrvatskog naroda prodefilirala je kroz parlament od 1990. do danas. Meni je možda ta jedna moralna vertikala poput Gotovca najdraža, ali nikoga ne možete zanemariti, poglavito ljude koji su u više mandata, koji su na neki svoj način svaki trudeći se na svoj način dali obol parlamentarizmu u Hrvatskoj', kazao nam je IDS-ov Damir Kajin.

Osvrnuo se i na one koji su ostavili negativan dojam, poput zastupnika koji nisu progovorili ni riječ, a zaradili su velike plaće. 'Želim vjerovati da toga ubuduće neće biti, ali dok zastupnike ne budemo birali neposredno kao što biramo gradonačelnike i župane, mi ćemo imati situaciju da će svatko više voditi računa o svom stranačkom šefu, a ne o interesu građana. I sve do tog trenutka Sabor će izgledati poput stroja koji ne misli, već samo sluša i radi', rekao je Kajin.

Ranih godina sjetila se i potpredsjednica Sabora HDZ-ova Jadranka Kosor. 'Puno je osoba, od gospodina Domljana, gospodina Šeksa koji je pisao prvi hrvatski Ustav. Dakle, ljudi koji su radili u onim najtežim godinama i onaj saziv koji je u ratnim godinama donosio odluke i koji je donio Odluku o samostalnosti Hrvatske. Njih bih sve izdvojila kao pozitivne jer je tada uz političku mudrost trebalo i političke hrabrosti. Pozitivni dojam ostavili su i ljudi s lijeve strane sabornice. Naravno, tu je i gospodin Račan. Pa i u ovom sazivu gospodin Picula i gospodin Leko, pa iz prošlog saziva gospodin Vidović. To su ljudi s kojima sam ja uvijek dobro i pristojno surađivala bez obzira na katkad nepremostive političke razlike', rekla je Kosor.

Jedan od onih koje je Kosor spomenula, aktualni potpredsjednik Sabora Josip Leko, nije htio govoriti o imenima. 'Sabor je parlamentarno tijelo u kojem je potrebno imati što veći broj ljudi koji misle na budućnost i koji mogu procijeniti kako se zakonima uređuje neko područje. To nije tijelo koje favorizira pojedinca. Bilo je jako značajnih ljudi u Saboru, i još ih i sada i ima. Radi se o ljudima koji su lomili stvari. Primjerice, ljudi koji su sudjelovali u donošenju Ustava, šefovi klubova i stranaka. U toj su ulozi i Tuđman i Račan i Gotovac i predsjednici Sabora koji su na neki način modelirali i omogućavali rasprave', rekao je Leko.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još