Hrvatska PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Plaća u javnim ustanovama ne može biti poslovna tajna

Manje od polovice tijela javne vlasti dostavilo je Agenciji za zaštitu osobnih podataka izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, čulo se u nastavku zasjedanja Hrvatskog sabora. Zastupnici su ocijenili kako je napredak vidljiv, no i upozorili da građani još uvijek ne znaju svoja prava, niti su odgovorni spremni ispunjavati svoje obveze

Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za prošlu godinu zastupnicima je podnio Dubravko Bilić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, navodeći kako je ‘pravo na pristup informacijama jedna od pretpostavki demokratizacije društva, borbe protiv korupcije, te za transparentnost djelovanja tijela javne vlasti’.

‘Uočen je pozitivan učinak zakonskih promjena, ali je situacija kad je pristup informacijama u pitanju daleko od toga da možemo reći kako su tijela javne vlasti otvorena i transparentna u radu’, konstatirao je Bilić.

Naveo je i neka od čestih kršenja zakona, pa tako mnoga tijela javne vlasti kao poslovnu tajnu proglašavaju izvješća o radu, plaću u javnim ustanovama ili pod izgovorom zaštite osobnih podataka uskraćuju informacije, odnosno koriste se tzv. šutnjom uprave.

Agenciji za zaštitu osobnih podataka ukupno su 5.432 tijela bila dužna dostaviti izvješća o provedbi zakona, no učinilo je to njih samo 2.655. Ipak, to je u odnosu na 2009. značajan napredak kad je to učinilo njih samo 850.

Od 312 zaprimljenih predmeta prošle godine bilo je 209 izjavljenih žalbi, 48 upita i 38 predstavki te 17 drugih podnesaka. Od 209 izjavljenih žalbi u čak 137 slučajeva tijela javne vlasti nisu odlučili o zahtjevu podnositelja u propisanom roku, pri čemu se dogodila tzv. šutnja uprave.

Građani su tijelima javne vlasti prošle godine podnijeli 51.930 zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama, što je značajan porast u odnosu na, primjerice 2009, kad je podneseno samo 3.000 takvih zahtjeva.

U raspravi po zastupničkim klubovima laburist Branko Vukšić je upozorio kako je većina od 576 jedinica lokalne samouprave, po istraživanju nevladinih udruga, ocijenjena zatvorenim. Ukazao je i na praksu održavanja zatvorenih sjednica Vlade, pa upozorio kako bi ‘lopovluk bio znatno prije otkriven da su sjednice na kojima se odlučivalo o Ini ili jeftinijoj struji za TLM bile javne’.

‘Ne progovara se o sankcijama onih koji krše zakon, odnosno što s lokalnim šerifima koju udaraju pečat tajno. Kad nazovete centrale skoro svih županija ne možete ni dobiti ime i broj osobe zadužene za davanje informacija’, rekao je Vukšić.

HNS-ovac Boris Blažeković ocijenio je poraznom činjenicu po kojoj je manje od 50 posto tijela javnih vlasti podnijelo izvješće o provedbi zakona. ‘To ukazuje na probleme u pravu na pristup informacijama, ali i na ugrožavanje ljudskih prava. Građani nisu upoznati sa svojim pravima, a tijela sa svojim obvezama’, konstatirao je Blažeković.

'Trebaju li i žene s oružjem reći tko im je ginekolog?'

HDSSB-ov zastupnik Dražen Đurović ostao je, prije glasanja o Zakonu o oružju, pri svojem amandmanu u kojem zahtijeva uklanjanje odredbe koja od vlasnika oružja traži da policiju izvijeste o svom liječniku primarne medicine.

‘To je nepotrebno, jer već postoje digitalne baze podataka. Policija bi se trebala povezati s HZZO-om. Čemu onda informatizacija zdravstva? I znate li da su i ginekolozi liječnici primarne zdravstvene zaštite za žene? Mislite li da i žene koje su nositelji oružanog lista trebaju policiji donijeti podatke o tome tko im je ginekolog?’, upitao je Đurović.

Ingrid Antičević Marinović
iz SDP-a ukazala je kako je 'dužnost dobre vlasti govoriti o tome gdje troši novac, i to ne vlastiti novac, nego novac poreznih obveznika'.

'Građani imaju pravo znati kud taj novac ide. Međutim, to je tabu tema i to nas je dovelo do crnih vreća i do ukopa blagajničkih zapisa u vrtovima, jer se nisu davali podaci ni zastupnicima, a kamoli građanima. Sazrelo je vrijeme za politički konsenzus kako toga više ne bi bilo’, rekla je Marinović.

Doduše, na jutrošnjem dijelu rasprave i nije moglo biti konsenzusa iz jednostavnog razloga - u saborskim klupama sjedili su tek rijetki zastupnici HDZ-a. Stoga i na kritike koje su upućene na račun prethodne vlasti nije imao tko odgovoriti.

Nakon što su se HDZ-ovi zastupnici pojavili na samom glasovanju o setu zakona o kojima se raspravljalo tijekom ovog tjedna i koji su usvojeni, prihvaćeno je i izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Saborski zastupnici s radom nastavljaju u srijedu, a raspravljat će, među ostalim, i o Poslovniku Hrvatskog sabora.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još