Hrvatska INTERVJU ZA TV FRANCE 24

Milanović o hrvatskom potencijalu za promjene i razvoj

Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u intervjuu za francusku TV postaju France 24, objavljenom u utorak, da njegova vlada, unatoč naslijeđenom teškom gospodarskom stanju, može 'načiniti zaokret u vođenju politike i gospodarstva', jer Hrvatska ima i prostora i potencijala za promjene

'Sve dok postoji dobar radni duh, da se promijene stvari, da se napravi zaokret u vođenju politike i gospodarstva, postoji prostor za promjene u Hrvatskoj’, kazao je Milanović.

Govoreći o tri i pol milijarde eura iz strukturnih fondova EU-a na koje će Hrvatska imati pravo nakon ulaska u članstvo 2013., rekao je da će ta sredstva biti namijenjena 'regionalnom razvoju, ruralnom razvoju i prije svega infrastrukturi'. Posebno je izdvojio gradnju željeznica i povezivanje luke Rijeke sa srednjom Europom.

Naglašavajući hrvatske potencijale za oporavak, Milanović je kazao da je 'Hrvatska mala zemlja, mobilna, fleksibilna, s dobrom tradicijom u proizvodnji, s dobrim položajem, snažnom turističkom industrijom te s politikom i političarima koji su spremni promijeniti zemlju'.

'Ne naglo, niti nasilno, ali smo odlučni to učiniti', rekao je.

Na pitanje o niskom kreditnom rejtingu Hrvatske i izgledima da će se morati obratiti za pomoć Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), Milanović je kazao kako se nada drugačijem ishodu. 'Rejting nam nije poput nizozemskog ili danskog... ali nije tmuran, a teško je i u nekim tradicionalnim članicama EU, znate u kojima.. da ih ne imenujem. Stabilan je. Naravno, Hrvatska je jako ovisna o periodičnim izvješćima rejting agencija, što nije dobro samo po sebi i moramo se toga osloboditi.'

Prognoza gospodarskog rasta, po njegovim je riječima, 'osrednja za ovu godinu', ali se nema smisla obazirati na ono što je naslijeđeno i prošlo, već se treba primiti posla.

Istaknuo je da se pristupilo fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju proračunskih rashoda, što nitko prije nije učinio u Hrvatskoj. Spomenuo je i visoki javni dug Hrvatske, koji dostiže 60 posto (BDP-a), i ‘na rubu je da postane toksičan’ ali mu izgledi nisu tmurni.

Novinar France24 postavio je i pitanje odluke hrvatske vlade da u skladu sa sankcijama UN-a prekine poslovanje sa Sirijom, što je njezinu naftnu kompaniju Inu izložilo velikim gubicima.

‘Dobro ste to postavili. Imali smo velike interese za zemlju veličine Hrvatske, to puno govori. Prihodi s naftnih polja u Siriji dostizali su 600 milijuna dolara godišnje. To je veliki novac, toga smo se morali odreći. To je cijena, to je cijena igre’, rekao je.

Na pitanje može li jamčiti da hrvatske tvrtke više ne posluju sa Sirijom, odgovorio je protupitanjem o jamstvima da će se ugovor obnoviti kada se sukob u Siriji završi.
Milanović je u razgovoru izrazio uvjerenost da će Hrvatska pridonijeti Europskoj uniji svojim članstvom.

'Mislimo da možemo pridonijeti EU-u, ali se moramo specijalizirati, odrediti prioritete i znati što nam je važno. Nastojati izvući koristi od članstva. Vjerujem da možemo pridonijeti i izvući koristi međusobno, za Europu i za Hrvatsku.'
184503,184246,184162,183601Komentirajući činjenicu da Hrvatska ulazi u članstvo dok je EU u egzistencijalnoj krizi, kazao je kako ljudi svaki dan prolaze kroz egzistencijalne krize i uče iz toga.
Na pitanje ima li njegova vlada sredstva da očisti zemlju od korupcije, Milanović je stanje usporedio s Augijevim štalama iz grčkog mita o Heraklu, što je sinonim za prljavštinu, nebrigu i zapuštenost, kazavši 'nadam se, nadam se da imamo izgleda'.

Na pitanje kako će osigurati da se korupcijski skandali ne ponavljaju u budućnosti, Milanović je rekao da su ti skandali stvar trenutka po povijesnim mjerilima, te da ne vjeruje da se mogu ponoviti i da je hrvatsko društvo naučilo lekciju.

Ocijenio je kako u samom terminu ‘borba protiv korupcije’ ima nelogičnosti, jer kad morate početi tu borbu znači da korupcija već prožima sve, te naglasio je kako njegova vlada ‘neće dozvoliti da se to dogodi i da korupcija postane sveprožimajuća’.

Na pitanje o sposobnostima Hrvatske da čuva istočne granice EU-a kada postane njezina članica, i o planiranom pridruženju Schengenskom režimu granica 2015., Milanović je kazao kako u tome ne vidi problem, s obzirom na to da su i Srbija i BiH u procesu približavanja Uniji. Milanović je otklonio mogućnost da bi Hrvatska mogla imati problema s ulaskom u Schengensku zonu, poput Rumunjske i Bugarske, podsjetivši da Hrvatska nije imala vize za većinu europskih zemalja još 90-ih godina, što govori da Hrvatska ni prije nije bila problem.

Kada je riječ o primjeru koji ulazak Hrvatske u EU predstavlja za susjedne zemlje, Milanović je kazao da će Hrvatska aktivno podupirati njihovo približavanje Bruxellesu i pokazivati im 'naklonost' kao njihov partner, a ne učitelj ili mentor. Naglasio je da Hrvatska sa Srbijom, BiH i drugim zemljama regije, ostvaruje znatnu trgovinsku razmjenu te joj je u interesu da i one postanu dio zajedničkog tržišta.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još