Hrvatska KOMUNIKACIJSKE SMETNJE

Jovanović i Miljenić u raskoraku s dekriminalizacijom droga?

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović opovrgnuo je medijske napise o dekriminalizaciji lakih droga. U Ministarstvu pravosuđa na čelu s Orsatom Miljenićem smatraju pak da posjedovanje svakako treba biti sankcionirano, ali ne u zoni kaznene odgovornosti

'To su promašene priče. Ne radi se o nikakvoj dekriminalizaciji upotrebe i posjedovanja droge. Ona i dalje kazneno ostaje u prekršajnoj sferi', rekao je ministar Željko Jovanović. Nije, naime, jasno što je ministar htio reći, budući da je trenutno i posjedovanje te upotreba najmanje količine, bilo kakve vrste droge kazneno djelo. Jovanović je, također, istaknuo kako je cilj njegovog ministarstva da kroz preventivne programe spriječi da do uzimanja droga uopće dođe te su u tu svrhu povećana sredstva.

Dok Jovanović tvrdi kako nema govora o dekriminalizaciji droga, iz Ministarstva pravosuđa za Hinu su potvrdili kako su okupili radnu skupinu koja je radila na izradi Kaznenog zakona sa zadatkom preispitivanja uvođenja nove regulacije neovlaštenog posjedovanja droge za osobnu uporabu. U Ministarstvu na čelu s Orsatom Miljenićem smatraju da posjedovanje svakako treba biti sankcionirano, ali ne u zoni kaznene odgovornosti.

Količinu droge za osobnu uporabu utvrđivat će sudska praksa u svakom konkretnom slučaju, kažu u Ministarstvu pravosuđa, koje predlaže da se posjedovanje droga za osobnu uporabu ubuduće sankcionira prekršajno, a ne više kazneno.

U odgovoru Hini Ministarstvo je navelo da je za takvo ponašanje prekršajna odgovornost proporcionalna težini djela i stoga dovoljna da bi društvo izrazilo neprihvatljivost konzumiranja droge.

Prekršajna odgovornost je, smatraju, prikladnija od kaznene jer nema takav stigmatizirajući karakter te se ovisnike ili povremene konzumente ne upisuje u kaznenu evidenciju.

Osim toga, kažu, prekršajni zakon raspolaže i fleksibilnijim mogućnostima liječenja počinitelja, a ujedno bi se uštedio i novac jer se vode brojni kazneni postupci zbog posjedovanja droge i jer je u zatvorima velik broj osuđenih zbog toga.

Ministarstvo napominje da i europski trendovi idu u tom pravcu, podsjećajući da je okvirnom odlukom Vijeća EU iz listopada 2004. propisano kažnjavanje posjedovanja droge s ciljem prodaje, dok je izričito isključena kaznena odgovornost za posjedovanje droge za osobnu upotrebu.

Podsjećajući i na dvije presude Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske zbog povrede prava da se za istu stvar ne smije dva puta suditi ili kažnjavati, Ministarstvo navodi da su svi ti razlozi utjecali na odluku da se preispitaju postojeće zakonske odredbe te da se na najprimjereniji način riješi pitanje sankcioniranja neovlaštenog posjedovanja droga za osobnu uporabu.

Posjedovanje droge riješilo bi se prebacivanjem u sferu prekršajne odgovornosti, a pritom bi se preispitalo relevantne prekršajne odredbe kako bi se na najučinkovitiji način i proporcionalno težini djela izrazila društvena osuda za neovlašteno posjedovanje droga.

Dakle, posjedovanje opojnih droga za osobu uporabu ne bi bilo dekriminalizirano u potpunosti, već bi se društvena osuda samo izrazila kroz drugi segment kažnjivosti, odnosno sferu prekršajnog prava, pri čemu pitanje količine opojne droge namijenjene za osobnu uporabu predstavlja pitanje o kojem će odlučiti sudska praksa u svakom konkretnom predmetu, zaključuju u Ministarstvu.

Posjedovanje droga trenutačno je regulirano Kaznenim zakonom koji za to djelo predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine.

Jovanovićeva nejasna izjava o dekriminalizaciji
Iako se lani nacrtom novoga Kaznenog zakona predviđalo da se posjedovanje droge za osobne potrebe prepusti prekršajnoj odgovornosti, HDZ, koji je vodio tada vladajuću koaliciju, odbio je takav prijedlog.

Novi Kazneni zakon stupa na snagu prvog dana iduće godine, do kada bi se posjedovanje droge za osobne potrebe reguliralo na novi način.

Privremeni ravnatelj Ureda za suzbijanje zloporabe droga Dubravko Klarić slaže se da bi 'prebacivanje posjedovanja droga iz kaznene u prekršajnu sferu bilo učinkovitije i jeftinije jer bi rasteretilo pravosudni sustav od preskupih i ne previše učinkovitih postupaka'.

No on smatra nužnim da Ministarstvo zdravlja odredi količinu droge koja će biti za osobne potrebe. Blizak mu je austrijski model po kojemu se za osobne potrebe smatra od pet do deset grama marihuane, 0,5 grama heroina, od 0,5 do gram kokaina te jedna do dvije doze ecstasyja.

Po Klarićevim riječima, policija na godinu podigne između 7500 i 8000 kaznenih prijava za zloporabu droga, od čega se 65 posto odnosi na posjedovanje koje državna odvjetništva uglavnom 'prebacuju u zonu prekršaja'.

Po podacima koje su objavili hrvatski mediji, Španjolska, Portugal, Italija, Belgija, Luksemburg i Slovenija posjedovanje ne smatraju kaznenim djelom, a u Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj i Austriji posjedovanje je kazneno djelo, ali ga te zemlje u praksi ne provode.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još