'Svaka vlada treba imati 100 dana mira i to bi trebao biti zakon, kao i predizborna šutnja, neke stvari zahtijevaju čekanje. Međutim, svjesni smo da nećemo imati vremena za čekanje, već ćemo morati odmah početi raditi', govorio je prije gotovo dva mjeseca premijer Zoran Milanović, koji se i prije izbora odrekao 100 dana mira. Iako je time otvorio vrata za oporbene kritike, opozicija se, čini se, zadnjih par mjeseci ipak malo više uspavala
Žalosno je vidjeti da netko tko se smatra jakom strankom čeka da se nešto dogodi i ne poduzima svoju inicijativu', prokomentirao je poluuspavanost oporbe politički analitičar i znanstveni novak u Centru za politološka istraživanja Višeslav Raos. Naime, iako su na neke poteze vladajućih stigle reakcije iz glavne oporbene stranke HDZ-a te iz Hrvatskih laburista, u većini slučajeva reagirali su tek nakon što su ih o nekim potezima vladajućih priupitali novinari. Tako je bilo u slučaju kadrovskih rješenja vlade Zorana Milanovića, no u oporbi su ipak barem donekle samoinicijativno glas pustili tek kada je Vlada izašla sa smjernicama za izračun proračuna.
'HDZ je pretrpio ozbiljan poraz na izborima i ima unutarstranačke probleme. Drugi razlog dojma o uspavanosti HDZ-a je i činjenica što se u postizbornom razdoblju tranzicija vlasti odvijala uz jedan skupni interes, a to je uspjeh referenduma za EU, pri čemu je HDZ bio iznenađujuće kooperativan. Osim toga, način uspostave nove administracije bio je vrlo mekan, pa nije bilo govora o revanšizmu i političkim smjenama ljudi, kao što je to bilo kada je vlast preuzimao HDZ', pojašnjava nam razloge HDZ-ove šutnje politički analitičar Davor Gjenero
Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor reagirala je, doduše, nakon što je Vlada donijela smjernice za izradu proračuna, a glas je pustila i jučer, no u tom slučaju njena reakcija je prije svega bila posljedica naputaka MMF-a, nego nečega što je Vlada napravila. Šutljivost vlastite stranke primijetio je ipak jedan od kandidata za predsjednika HDZ-a Drago Prgomet te je jučer jasno i glasno prozvao stranačko vodstvo da od HDZ-a stvaraju lošu oporbu.
'Umjesto kritike Vlade, vodstvo HDZ-a ne trpi kritike unutar stranke i izbacuje one koji su kritični. Umjesto prijedloga projekata i donošenja odluka o nekim HDZ-ovim inicijativama, usvajaju se odluke kojima se onemogućava demokratski, kreativni istup, čak do te mjere da se brani korištenje prostora stranke za predstavljanje programa kandidata. Umjesto svakodnevnih reakcija na poteze aktualne vlasti, što ne samo da bi bilo opravdano nego i prijeko potrebno, mi se bavimo sami sobom', kazao je jučer Prgomet, no i njegove poruke, koliko god se čine opravdanim, treba shvatiti u kontekstu promocije i unutarstranačkih izbora.
Sporadične reakcije HDZ-a ipak je primijetio Raos. 'Reagirali su oko najava i smjernica proračuna, no HDZ je ipak sada zabavljen svojim izborima. Sumnjam da će se u toj stranci u dogledno vrijeme baviti ozbiljnijim kritikama Vlade. Nešto glasniji bit će kada ponovno počne sjednica Sabora, gdje HDZ sada ima ljude koji bi mogli kompetentno raspravljati o temama vezanim uz proračun', smatra Raos
No, dok se šutljivost HDZ-a još može objasniti, pomalo začuđuje manjak kritičnosti HDSSB-a i Laburista, koji su po snazi treća stranka u Saboru.
'HDSSB se dosta angažirao u protueuropskoj kampanji (kao i Laburistima, nije im odgovarao datum referenduma - op. a.) i tu su doživjeli poraz. Možda i u tome treba tražiti razlog zašto ih je manje u javnosti. Oni će žešće reagirati tek kada se počne govoriti o rješavanju otvorenih vanjsko-političkih pitanja sa Srbijom te kada se počne i službeno govoriti o smanjivanju poticaja', kaže Gjenero
No, neslužbene najave koje govore da će u proračunu poljoprivreda izgubiti čak milijardu kuna već su stigle, a i sami seljaci već za sutra najavljuju prosvjede. S druge strane, HDSSB koji se u protekle četiri godine, uz HSS, nametnuo kao branič hrvatskog sela, ovaj put nije reagirao.
HDSSB vjerojatno prvo želi i službeno vidjeti proračun i ako u Vladi ne uvaže neke njihove projekte, tek tada možemo očekivati da će se javiti', rekao je Raos
Laburisti su, s druge strane, u zadnjih par mjeseci izašli sa nekim svojim inicijativama, koje uglavnom nisu povezane s medijskim kritikama vladinih poteza. Lesarovi Laburisti se, smatra Gjenero, prije svega moraju konsolidirati i nakon što su u prethodnom sazivu Sabora bili 'one man show', izgraditi stranačku infrastrukturu.
'Osim toga, Laburisti su u nezgodnoj poziciji. S jedne strane predstavljaju glas glasačkog tijela koje traži promjene. No, s druge strane, u općoj javnosti postoji spremnost za reformu javne uprave. Laburisti kao organizacija izrasla na sindikalizmu ne može podržavati ni zastupati aranžmane kakve zagovara MMF. Tako da Laburistima preostaje ili da se posve radikaliziraju ili da u svemu traže neki kompromis s Vladom, i meni se čini da su se ipak odlučili za kompromis', rekao je Gjenero
Od svih stranaka oporbe, ozbiljnije kritike Vlade možemo očekivati tek nakon što u javnost i službeno izađe proračun, složni su analitičari. 'Dok god se ne donese proračun, ne možemo mjeriti uspješnost Vlade i dosljednost izbornog programa Kukuriku koalicije. Do tada ne možemo govoriti je li se Vlada držala nečeg što je obećala u kampanji. Tek kada proračun bude gotov, moći me ozbiljno ocijeniti Vladu', zaključio je Raos.
