Hrvatska DAN USTANKA

Dvostruke proslave pokušavaju omalovažiti antifašizam

Godinu dana nakon obnove spomenika koji simbolizira početak oružane pobune protiv fašizma u Hrvatskoj i točno 70 godina od povijesnih događanja, brojna će izaslanstva obilježiti jedan od važnijih datuma u hrvatskoj povijesti. Dan ranije tamo su, prisjećajući se hrvatskih žrtava koje su pale uoči ustanka, pošli i pravaši

HSP-ovci su se danas, dan uoči 27. srpnja zaputili u Srb kako bi, predvođeni stranačkim predsjednikom i saborskim zastupnikom Danijelom Srbom, odali počast žrtvama pokolja koji se dogodio uoči ustanka 1941.

Neće to učiniti na mjestu ustanka, gdje je prošle godine otkriven spomenik Vanje Radauša čiju je obnovu financirala hrvatska Vlada, nego polaganjem vijenca nedaleko od spomen-obilježja. Sporna su im, kao i drugim desno orijentiranim strankama i nekim povjesničarima, povijesna događanja uoči i samog 27. srpnja 1941, jer tvrde da se tada 'nije dogodio nikakav ustanak, nego pokolj hrvatskog stanovništva'.

'Namjera nam je Hrvatskoj skrenuti pozornost kakvi su stvarni događaji prethodili ustanku koji je započeo 27. srpnja 1941, a u kojem su u užasnim zločinima i zvjerstvima stradala sva hrvatska sela u jugozapadnoj Bosni i istočnoj Lici. U tim su zločinima na osobito okrutan način pobijeni svi svećenici na tom prostoru, velik broj žitelja, a neka su sela, poput Krnjeuše u BiH i Brotnja u Lici, pobijena do posljednjeg stanovnika', tvrdi Danijel Srb, podsjećajući kako je najmlađoj žrtvi tih zločina bilo dvije, a najstarijoj 82 godine.

Dan ustanka ili četnički pokolj Hrvata?

Lider pravaša ponovio je prethodno izrečene stavove kako se 'u Srbu zapravo ne podsjeća na antifašistički ustanak, nego na četnički pokolj koji se dogodio' te upozorio da 'nije primjereno niti politički prihvatljivo rehabilitirati četnički pokret u Hrvatskoj'. Podsjetio je i kako je Hrvatskom saboru predložio i poseban zakon po kojem će se 27. srpnja obilježavati kao dan sjećanja na žrtve četničkih pokolja u Hrvatskoj.

Za povjesničara Tvrtka Jakovinu, koji je o svemu što se događalo u Srbu spornog povijesnog datuma već nebrojeno puta pisao i govorio, HSP-ov čin je samo nastavak političke borbe i politiziranja prošlosti, odnosno obilježavanja dvostrukih proslava, koje 'nemaju veze sa žrtvama'.

'Nikad nismo držali Pavelićeve slike'

Na izjavu Tvrtka Jakovine reagirao je predsjednik sisačkog HSP-a i potpredsjednik stranke na nacionalnoj razini, Veljko Novak, koji tvrdi da u prostorijama sisačkog HSP-a nikada nije bilo slike Ante Pavelića. 'Ovo vam mogu potvrditi svi novinari koji su ikad došli u naše prostorije. Svjesni smo da je to kažnjivo djelo, i nikad ga nismo i ne bismo počinili', rekao je Novak.

'Sve je to u redu što radi Danijel Srb, i inače bi bilo u redu, no problem je što su, primjerice, u prostorijama njegove stranke u Sisku imali Pavelićeve slike. Problem je i nacistička prošlost te stranke. Problem je što ono što se čuje iz usta onih koji se tamo okupljaju, a što ne poziva na mir, niti ima veze s kršćanstvom, ni s katoličanstvom', upozorava Jakovina.

Zašto Srb ima problem sa Srbom?


Iako ove godine neće biti paralelnih manifestacija na sam Dan ustanka naroda Hrvatske, oči hrvatske javnosti 27. srpnja će ipak biti usmjerene na Srb, jer će o obilježavanju 70 godina od početka oružane pobune protiv fašističkih okupatora ponovno biti mnogo prijepora.

'Cilj svih dvostrukih obilježavanja je nastojanje da se nedvojbeno počinjenim zločinima i s partizanske strane pokuša izjednačiti antifašizam s fašizmom. Tako se žrtvama neće dati pijetet, niti je to cilj, nego se želi perpetuirati podjela koja postoji u društvu i umanjiti ono na čemu počiva suvremena Europa', smatra Jakovina.

Dvostruke proslave za Jakovinu imaju za cilj 'po svaku moguću cijenu pod znak pitanja staviti antifašizam'. Ukazuje, na kraju, i kako je 'antifašizam u Hrvatskoj politička stvar', pa stoga i dvostruke proslave imaju 'konotaciju borbe u svakodnevnoj političkoj areni'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još