Hrvatska DUGOPOLJSKI ŽRTVOSLOV

Na tijelo zaklanog stavili glavu svinje

Nedavno je objavljena i predstavljena knjiga 'Dugopoljski žrtvoslov (1941.-1948.)' koja donosi egzaktne podatke, bez ideologizacije, o svim žrtvama Drugog svjetskoga rata i poraća toga mjesta. Autori knjige su diplomirana povjesničarka Blanka Matković i dr. sc. don Josip Dukić, profesor crkvene povijesti na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu

Knjiga je podijeljena na pet cjelina, a nastala je na temelju brojnih izvora, koji se čuvaju ponajviše u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i Državnom arhivu u Splitu. U radu je korištena i brojna literatura. Nakon uvodnih podataka o mjestu i općini Dugopolje, slijedi u drugom dijelu sumarni prikaz ratnog stanja u Dugopolju, popraćen ratnom kronologijom. Središnji dio knjige obuhvaća popis svih ratnih žrtava Dugopolja i njegova analiza.

Na popisu se, uz stradale civile i pripadnike raznih postrojbi, nalaze i osobe koje su stradale od bolesti, gladi, pronađenih mina i bombardiranja. Radi se o 445 stradalih. Za svaku osobu navedeno je prezime, ime, nadimak, datum rođenja, ime roditelja, narodnost, vjera, bračno stanje, zanimanje, je li civil ili vojnik, zatim okolnosti stradanja, datum i mjesto stradanja i na kraju mjesto ukopa. Nakon popisa po abecednom redoslijedu, popraćenog obilnim bilješkama, donesen je i popis po godini stradanja.

Nakon popisâ slijedi analiza, tj. podjela stradalih po kategorijama. Tako su najprije navedene osobe stradale pod nerazjašnjenim okolnostima, zatim stradale od bolesti, gladi, mina i drugih nedaća, stradale od bombardiranja, stradale od talijanskih postrojbi, od četnika i talijanskih postrojbi, od ustaških, domobranskih i njemačkih postrojbi, stradale od njemačkih postrojbi, te na kraju stradale od partizanskih postrojbi do 7. svibnja 1945, kada su partizanske postrojbe zauzele Zagreb, te one stradale od partizanskih postrojbi nakon 7. svibnja 1945. godine.

Od sveukupnog broja stradalih stanovnika Dugopolja, 13 su ubili pripadnici talijanskih postrojbi samostalno, a 34 u suradnji s četnicima. Ustaše i domobrani samostalno su pobili 23 osobe, a 37 zajedno s pripadnicima njemačkih postrojbi. Isključivo od njemačkih postrojbi stradalo je 57 stanovnika Dugopolja. Od bolesti je stradalo devet, od mina 10, od gladi 17, a od bombardiranja 19 osoba. Pod nerazjašnjenim okolnostima je stradalo 69 osoba. Najveći broj Dugopoljaca stradao je u likvidacijama od partizanskih postrojbi, ukupno 131 osoba.

Možda i najbestijalnije iživljavanje nad žrtvama počinili su u zajedničkom pohodu Talijani i četnici u listopadu 1942, kada su četiri stanovnika bacili u vatru, gdje su skončali u najvećim mukama, a na tijelo jednoga zaklanog Dugopoljca stavili su glavu svinje. Najveći masovni pokolj izvršili su Nijemci, pripadnici 7. SS divizije Prinz Eugen, koji su 28. i 29. rujna 1943. strijeljali, zaklali i zapalili 40 ljudi, pretežito djece i staraca. Najviše Dugopoljaca partizani su ubili posljednje godine rata, čak njih 56, a likvidacija je bilo i nakon prestanka rata.

Nakon popisa žrtava, u četvrtom dijelu knjige opisana su dva dugopoljska spomen-obilježja, iz 1971. i 2010. godine, kao i okolnosti oko podizanja drugoga, u što su se žustro uključili bivši i sadašnji predsjednik Stipe Mesić i dr. Ivo Josipović, usprotivivši se stavljanju na isti popis svih žrtava, obrazloživši to umanjivanjem zasluga dugopoljskim antifašistima. Knjiga završava sa 15 izabranih priloga. 'Dugopoljski žrtvoslov' je prva knjiga u nizu Samostalnog istraživačkog projekta Hrvatska povijest 1941.-1948.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još