STANJE U HRVATSKOJ 2011.

'Mediji servisiraju najniže porive čitatelja i najviše interese oglašivača'

03.05.2011 u 07:00

Bionic
Reading

Drago Hedl, novinar i komentator Jutarnjeg lista, u medijima danas vidi tri ključna problema - opću nesigurnost zbog mogućeg gubitka posla, manjak novinarske solidarnosti te politiku i oglašivače kao glavne kočničare slobode medija

Hrvatsko novinarsko društvo, zajedno sa Sindikatom novinara Hrvatske, na Dan slobode medija, danas će u 18 sati u Zagrebu, na križanju Gajeve i Bogovićeva, ulice organizirati skup na kojem će ukazati na glavne probleme novinarstva i položaja novinara danas u Hrvatskoj.

Naslovnica studentskog lista Puls, koji su sredinom devedesetih pokrenuli entuzijasti s FPZ-a, prikazivala je kroz strip na jednoj tabli što sve može učiniti kupite li novine. Mogli ste ihčitati na WC-u, mogli ste u njih umotati ribu ili u konačnici obrisati prozore. Danas, mnogi će reći, umjesto novinama, prozori i podovi brišu se novinarima. Je li stanje u medijima lošije nego ikad i zašto je tomu tako, upitali smo nekolicinu uglednih domaćih novinara, kolumnista i blogera koji su medijskom biznisu dugi niz godina.

'Stanje u hrvatskim medijima je upravo fenomenalno. Oni, naime, uz vrlo rijetke izuzetke, fenomenalno uspješno servisiraju najniže porive čitateljske publike i najviše interese oglašivača. Pritom se, čak, tu i tamo, uspiju odservisirati i potrebe političkih moćnika - ako su povezani s oglašivačima, tim bolje', ironično je ustvrdio bloger i šef zagrebačkog dopisništva Novog lista i Jasmin Klarić.

Zbog pada svih pokazatelja poslovanja, Klarić smatra da su 'vlasnici, direktori i urednici su u panici, pa udaraju po još banalnijim temama i krešu taman tamo gdje su ionako u najvećem minusu - kvalitetnu radnu snagu'.

'Pitanje je tko će preživjeti u ovom kaosu. Održivi financijski model na internetu još se nije porodio ni u svijetu, a kamoli kod nas. Moje je mišljenje, koje neće poslušati nitko tko odlučuje, da dugoročno šansu u Hrvatskoj ima onaj tko da ozbiljnu priliku ozbiljnom novinarstvu i tko će tu vrstu novinarstva biti u stanju kvalitetno proširiti na svim platformama, od mrtvog drveća (papira) do najjeftinijeg mobitela.

Da bi se ostvarilo tako nešto, treba prvo skromnosti (profitne stope koje su mediji imali neće se tako skoro ponoviti), znanja, vizije, novca i više od svega - hrabrosti. Dakle, ništa od toga', mišljenja je Klarić

Novinar i komentator Jutarnjeg lista Drago Hedl u medijima danas vidi tri ključna problema.

'Opća nesigurnost od gubitka posla, manjak novinarske solidarnosti i politika plus velike korporacije, odnosno oglašivači najveći su problemi u novinarstvu danas. Nikad lakše nego danas, novinari mogu ostati bez posla. U strahu od gubitka posla, novinari rade pod dodatnim presingom i tu svjesno i nesvjesno dolazi do autocenzure. Manjak solidarnosti bio je viđen za vrijeme nedavnog štrajka kada su jedne dnevne novine uredno izlazile, a da vodeći novinari u njihovoj izradi nisu sudjelovali.

Ne mislim pritom umanjiti vrijednost rada honoraraca, ali potpuno je nevjerojatno da si izdavač može nešto tako priuštiti. Treći problem je politika i pritisak koji oduvijek postoji, a s ulaskom u kapitalizam pojavio se pritisak velikih oglašivača.

Za razliku od ranih devedesetih kada je zagrljaj politike popustio, za što su se novinari i sami izborili, danas imamo zagrljaj korporacija. Nema više Tuđmanova 'zaustavite Reuters' jer ima puno novih medija i informacija će prije ili poslije izaći vani, ali ima pritisaka druge vrste. Nekad se lakše pisalo protiv oglašivača, a teže protiv politike. Danas je situacija obrnuta. To je novi izazov kojem se izdavači i novinari moraju othrvati', ističe Hedl.

Njegovo mišljenje dijeli i novinarka Večernjeg lista Anita Malenica

'Politiku, koja ima manje utjecaja nego prije, zamijenili su oglašivači. To je jedan problem. Drugi je loš radno-pravni položaj novinara. Novinari i strukovne udruge moraju što više poraditi na obrani digniteta struke, ali to sasvim sigurno neće doći preko noći. Bit će to dugotrajan i mukotrpan proces', smatra Malenica.

Dugogodišnji urednik na HRT-u, a danas mentor u Informativnom programu HTV-a i predsjednik Transparency Internationala Nikola Kristić smatra da je 'stanje u medijima na izrazito je niskim granama, odnosno najgore u posljednjih dvadesetak godina'. Razloge za to, kaže, treba tražiti u tome da se kontrola medija vrši s raznih pozicija centara moći od - vlasničko-financijskih, političkih i inih.

'Posljedično dakako možemo govoriti i o kvaliteti informiranja, odnosno medijima kao takvima, koji uglavnom ne ispunjavaju svrhu istinitog i profesionalnog informiranja te zabrinjavajućem radno-pravnom položaju novinara u medijskim kućama.
To su ujedno i temeljni problemi, odnosno takvi odnosi srozali su hrvatsko novinarstvo, a treba biti i samokritičan: novinari nisu dobro organizirani, u svim ovim društvenim i ekonomskim mijenama novinari su i sami svojom neangažiranošću, pa i nerazumijevanjem događanja i nečinjenjem u zaštiti vlastitih prava pridonijeli padu ugleda profesije.

Svemu tome pridonijelo je i bujanje novih i novih medija, s prevladavajućom komercijalizacijom uopće u pristupu novinarstvu, povijanjem pred političkim pritiscima i borbom za oglašivače.

Situacija se može popraviti jednostavnom formulom - pristupu poslu isključivo osobnim i profesionalnim dignitetom novinara, urednika pa sve do znanih ili skrivenih vlasnika medija, koji moraju shvatiti da se Reuters ne može zaustaviti', zaključio je Kristić.