Hrvatska ZAGREPČANKA GODINE

Krnjak primala nagradu, radnice Kamenskog protestirale

Na Dan žena, dok je Đurđici Krnjak kao predvodnici radnica Kamenskog koja je u toj propaloj tekstilnoj tvornici radila 30 godina svečano uručivana nagrada Zagrepčanka godine u Staroj gradskoj vijećnici, ispred nje je zbog toga protestiralo 20-ak radnica koje smatraju da Krnjak nije trebala biti isturena ispred Kamenskog

Nezadovoljstvo među radnicama Kamenskog zbog odluke Gradske skupštine o nagradi Krnjakovoj i danas je bilo vidljivo. Nagradu, naime, prati novčani iznos od 50.000 kuna, a dio radnica koje su svojevremeno svoj stav iznijele i u peticiji Gradskoj skupštini smatra nepravednim to što je izdvojena samo Krnjak te drže da nagrada ne pripada samo njoj.

Jedna od radnica koja je protestirala ispred gradske vijećnice, Danica Radošević, kazala je da se nije moglo izdvojiti samo jednog čovjeka: 'Što jedan čovjek može napraviti? Svi smo štrajkali cijele dane, ne zna se tko je najveći teret podnio i nije se moglo izdvojiti jednoga. Ovo je najveća bol koja je nanesena radnicama Kamenskog.'

Za to vrijeme, predsjednik Gradske skupštine Boris Šprem u svojem je govoru istaknuo da je 'priznanje Krnjak, kao prvoj među jednakima, priznanje i svim njezinim kolegicama' te izrazio 'žaljenje zbog propozicija natječaja jer se spomenuta nagrada može dodijeliti samo jednoj osobi' i potom najavio da će, poučen ovim primjerom, napraviti radnu skupinu koja će donijeti nove kriterije o izboru Zagrepčanke godine.

Odmah potom uletio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je, kako je rekao u svojem govoru, inspiriran svime što je čuo te je govoreći iz glave i srca najavio da će, o čemu je već razgovarao s pročelnikom Gradskog ureda za financije Slavkom Kojićem, Gradskoj skupštini predložiti da svih 450 djelatnica Kamenskog, a zatim i ostali koji ostanu bez posla u Zagrebu, dobiju simboličan iznos. Koji to, nije htio reći.

'450 djelatnika Kamenskog je otišlo na burzu i moj prijedlog je kolegi Kojiću, o čemu smo i razgovarali, da se na simboličan način tim ljudima zahvali iz gradskog proračuna. Moj drugi prijedlog je da osmislimo da se na poseban način utvrde pravila igre solidarnosti za ljude koji ostaju bez posla u Zagrebu, s ljudima koji su u bijedi', kazao je Bandić.

Da nagrada pripada svim radnicama Kamenskog, jer su sve sudjelovale u borbi za radnička prava, u svojem je govoru kazala i sama Đurđica Krnjak, zahvalivši se svojim kolegicama, kako ih je nazvala, 'heroinama' i 'princezama', i dodajući da je tom nominacijom za nagradu samo za jednu osobu možda bio napravljen velik propust. Istaknula je i da se svaki dan pokazuje opravdanim njihovo upozorenje dok su na ulicama govorile: 'Danas smo mi, sutra ćete biti vi.' Nažalost, to sutra nismo morali dugo čekati.

Hoće li možda podijeliti novac od nagrade s kolegicama, Krnjak nije htjela reći jer smatra da to nije stvar javnosti, a svojim kolegicama ne zamjera što su se neke pobunile protiv njezine nagrade te se nada da će ta pogreška biti ispravljena pa da će i one dobiti priznanje na neki način.

ŽENE I RADNIČKA PRAVA, BALONI U ZRAKU

Nešto ranije, također povodom Dana žena ispred Banskih dvora na Markovom trgu potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Slobodan Uzelac dočekao je aktivistice Ženske mreže Hrvatske i ženskih sindikalnih grupa koje su mu predale zahtjeve za bolja radna prava žena: zaustavljanje diskriminacije žena na tržištu rada, smanjenje jaza između prosječne muške i ženske plaće, da rad na određeno vrijeme mora biti iznimka te zaustavljanje pada stope radne aktivnosti žena.

Primajući zahtjeve, Uzelac je kazao da će s njima upoznati premijerku Jadranku Kosor i ostale članove Vlade te ih predati Vladinim radnim tijelima. Naglasio je pritom da 'on osobno i njegovi suradnici, štiteći ljudska prava, ističu da su u Hrvatskoj najčešće ugrožene manjine i jedna većina, a ta većina upravo su žene. Budite sigurni da ću učiniti sve što je u mojoj moći da to za što se zalažete dobije punu pozornost u Vladi'.

Koordinatorica ženskih sindikalnih grupa Jasna Petrović kao najveći problem istaknula je 'inzistiranje poslodavaca na fleksibilizaciji tržišta rada jer u usporedbi sa zemljama Europske unije žene danas u Hrvatskoj nisu radnice nego robinje'. Posebno je to žalosno jer 'danas žene obilježavaju sto godina otkad su prvi put u svijetu obilježile Međunarodni dan žena, ali one se danas nažalost više ne bore za osmosatno radno vrijeme i veće plaće, već da plaće uopće dobiju', upozorila je Petrović.

Njezina kolegica Božica Žilić istaknula je da je 'danas među zaposlenima samo 46 posto žena, iako ih je većina u radnoj dobi. Žene su većinom zaposlene u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, a slijede prerađivačka industrija, obrazovanje i uslužne djelatnosti, gdje su plaće niske, a na rukovodećim mjestima su najčešće muškarci'.

Aktivistice Ženske mreže Hrvatske i ženskih sindikalnih grupa, čije su zahtjeve podržali i nevladina udruga B.a.B.e te Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), u podne su zahtjeve i javno pročitale na Trgu bana Jelačića, pritom simbolično u zrak puštajući balone i nadajući se da njihovi zahtjevi neće završiti samo u zraku.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još