Hrvatska SVE RANIJE I SVE VIŠE

Mladi Hrvati u opijanju pretekli Europljane

Mladi u Hrvatskoj sve ranije počinju konzumirati alkohol, a po učestalosti pretjeranog opijanja već su pretekli europski prosjek, upozoreno je na Okruglom stolu u povodu predstavljanja rezultata istraživanja o navikama konzumiranja alkohola maloljetnika u Hrvatskoj koje je provedeno u sklopu kampanje 'Razmisli - treba znati stati', prve hrvatske kampanje o odgovornom konzumiranju alkohola

'Dok su mladi u Hrvatskoj prije 12 godina bili više od 10 postotaka ispod europskog prosjeka, posljednjih godina prešli smo ga za nekoliko posto. Europski prosjek u laganom je padu, a hrvatski u značajnom porastu', rekla je voditeljica Službe za zaštitu zdravlja mladih i prevenciju ovisnosti HZJZ-a dr. Marina Kuzman.

Opijanje počinje već sa 14

Prema ovogodišnjem istraživanju o konzumiranju alkohola među mladima, koje je na uzorku od 600 ispitanika u dobi između 15. i 24. godine provela Zagrebačka pivovara, čak 95,7 posto mladih barem je jednom konzumiralo alkohol, a većina je počela između 14. i 16. godine. Najniža zabilježena dobna granica je 11 godina.

Čak 43,8 posto maloljetnih dječaka konzumira ga između jedan i tri puta tjedno, a 33 posto ih jednom ili više puta tjedno pije pet ili više alkoholnih pića u razdoblju kraćem od dva sata, što se može kategorizirati kao pretjerano opijanje, ili na engleskom 'binge drinking'.

Sve više se pije radi opijanja

Čak dvije trećine mladih kao najčešći motiv za konzumaciju alkohola navodi samo opijanje, dok manje njih spominje relaksaciju, povodljivost i druge razloge. Iako Hrvatska pripada krugu mediteranskih zemalja s tradicijom umjerenog konzumiranja alkohola uz jelo, čini se da mladi sve više slijede neke druge tradicije.

Također je zabilježen trend da djevojke u tome sve više sustižu dječake te da sve češće piju same, u isključivo ženskom društvu - svojevrsnim 'ženskim bandama'. Danas već oba spola piju jednako učestalo, premda dječaci piju više.

Posljedice: nesvijest, napastovanje i agresija

Nenad Jarić Dauenhauer
Dr. Kuzman, dr. Torre i dr. Keleuva
Iako ispitanici uglavnom tvrde da mogu kontrolirati želju za alkoholom, većina njih doživjela je ozbiljne posljedice opijanja poput mamurluka. Trećina priznaje da je izgubila svijest i pamćenje, 17 posto ih nije primjenjivalo zaštitu tijekom spolnog odnosa, 5,7 posto doživjelo je napastovanje, 9,9 posto priznalo je da je sudjelovalo u napadu na druge osobe, a čak 17,9 posto starijih od 18 godina potvrdilo je da je vozilo pod utjecajem alkohola.

Nakon opijanja nastavu propušta oko 15 posto maloljetnika, trećina doživljava promjene u ponašanju poput agresivnih ispada, a neki od njih bivaju i uhićeni. Alkohol češće konzumiraju mladi u većim urbanim sredinama.

Stručnjaci upozoravaju da ovakvi trendovi ukazuju na nedostatak zadovoljavajućih poruka o neprihvatljivosti takvog ponašanja, kako u obiteljima tako i u obrazovnim institucijama, te na previše laku dostupnost alkohola.

Dr. Robert Torre iz Klinike za psihijatriju KB Sestre milosrdnice smatra da najveći dio odgovornosti snose država, proizvođači alkohola i ugostitelji. Alkohol je, kaže, prejeftin i prelako dostupan, zakon je više sugestija nego stroga odredba, a trebalo bi možda zabraniti i reklamiranje. 'Reklame za alkoholna pića dobro su financirane i odlično marketinški odrađene, što je za očekivati jer ih rade stručnjaci. S druge strane, upozorenja o štetnosti alkohola napravljena su nezgrapno, s malo novca, po principu 'štap i selotejp', i ne djeluju ni približno tako uvjerljivo', rekao je za tportal dr. Torre. 'Reklame također ne promoviraju odgovornu konzumaciju nego opijanje. U njima nećete vidjeti mlade kako pijuckaju, već kako tulumare.'

 

Dr. Marina Kuzman kaže da problem nije u zakonima, koje ocjenjuje odličnima, već u njihovoj primjeni. 'Nikada nisam vidjela da je netko u trgovini ili ugostiteljskom objektu maloljetnicima odbio prodati alkohol', kaže dr. Kuzman.

 

Sve više mladih završava na Hitnoj

Ravnateljica zagrebačke Hitne pomoći dr. Slobodanka Keleuva kaže da njezini djelatnici sve češće skupljaju alkoholizirane mlade po javnim površinama i sve više ordiniraju na relaciji prema Klaićevoj (Klinici za dječje bolesti).

'Kada je završetak školske godine ili su neke proslave poput Nove godine mi imamo po 20-ak alkoholiziranih mladih ljudi po koje moramo ići. To je strašno velik broj bez obzira što u Zagrebu ima puno škola i djece. Dakle, oko osam do 10 posto intervencija otpada na tzv. izlete mladih u alkohol. U tom broju bilježi se značajan porast, a to sve više postaje uobičajen oblik ponašanja mladih. Čini se da se sve teže mogu zabaviti bez pomoći nekih opijata.'

Ne ostavljajte pijane prijatelje na cjedilu!


Dr. Keleuva upozorava da se nerijetko događa da mladi, u strahu od policije i roditelja, svoje alkoholizirane prijatelje ostavljaju same u parkovima ili na ulicama.

'Osobno sam to doživjela. Jednom prilikom sjela sam u automobil s kolegom. Upalili smo svjetla, a farovi su osvijetlili neko tijelo sklupčano pod klupom u parku. Prišli smo i vidjeli pijanu djevojčicu u dobi od oko 13 godina kako leži bez svijesti. Tlo oko nje bilo je zatrpano praznim bocama. Prevezli smo je u bolnicu i priča je sretno završila. No da je nismo pronašli, ne znam što bi bilo', ispričala je dr. Keleuva.

 

Svi sudionici Okruglog stola složili su se da su za rješenje problema neophodni združeni napori kako države, proizvođača i trgovaca, tako i medija, obitelji i obrazovnih institucija.

 

HZJZ
Hrvatske statistike u usporedbi sa srednjim europskim

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još