Crna kronika KOLIKO SMIJE TRAJATI ISTRAGA?

Bajićeva moć krije se u nedorečenosti zakona

Odluka Županijskog suda o vraćanju USKOK-ove optužnice u aferi Bankomat na još jednu doradu, premda je istekao zakonski rok o trajanju istrage najviše 18 mjeseci, ukazala je na bitne nedostatke novog Zakona o kaznenom postupku. Naime, prekoračenje rokova nema propisanih sankcija

USKOK-ova istraga u aferi Bankomat traje više od 18 mjeseci, što je, po Zakonu o kaznenom postupku, maksimalan rok do kojega USKOK mora donijeti ili odbaciti optužnicu. Sud je usprkos tome dao USKOK-u još jednu priliku da pronađe 'bolje' dokaze protiv osam klijenata HPB-a i trojice čelnika te banke i da donese optužnicu.

Sud je pritom odbacio prvu točku USKOK-ove optužnice koja se odnosi na udruživanje za počinjenje kaznenih djela, ali je ostavio mogućnost podizanja optužnice za druga kaznena djela. Odvjetnici Josipa Protege, Ivana Sladonje i Marija Kirinića već su se žalili sudu na istek roka istrage, no sudac Ivan Turudić njihove je argumente odbacio.

'USKOK je premašio rok za završetak istrage, i to za 12 dana. Nisu uspjeli podići optužnicu i po nama bi se to trebalo smatrati završetkom postupka', rekao je odvjetnik Ivana Sladonje Mate Matić. Požalio se na zakon u kojem nema odredbe o tome što treba činiti kada se rok prekrši. 'Sada dolazimo do tumačenja zakona koje je nama neprihvatljivo: oni zaključuju da onog časa kad je optužnica vraćena na doradu, počinje novo trajanje roka. Mi mislimo da bi zakonito bilo da je sudac odbacio optužnicu, ali on nije tako drastično odlučivati, pa je odbacio samo prvu točku', rekao je Matić.

Matić ponavlja da nemaju pravni instrument boriti se protiv nedorečenosti zakona i kaže da moraju prihvatiti situacija kakva je, premda se može govoriti o ograničavanju ljudskih prava jer 11 osoba već 18 mjeseci ne može mirno spavati zbog istrage koja se protiv njih vodi. Upozorava da njegov klijent zbog trajanja istrage ne može normalno nastaviti živjeti i raditi te da upravo zbog istrage pati 'strašan projekt vrijedan 200 milijuna eura'.

Naime, novi Zakon o kaznenom postupku upravo je trebao ograničiti trajanje USKOK-ovih istraga kako bi ljudi protiv kojih se one vode mogli što prije nastaviti s normalnim životom ili započeti obranu na sudu. Ipak, nepostojanjem sankcija u slučaju kada USKOK vodi istragu dulje od 18 mjeseci omogućuje se stara praksa da se istrage vode unedogled.

Čini se, dakle, da se protiv ljudi koji su 'nevini dok im se ne dokaže da su krivi' može voditi istraga koliko god to USKOK želi ili sud dopusti.

Stručnjakinja za kazneno procesno pravo Zlata Đurđević kaže da u Zakonu o državnom odvjetništvu stoji odredba da se državni odvjetnici međusobno moraju nadzirati: 'Ako državni odvjetnik ne poduzima potrebne radnje i odugovlači s istragom, drugi državni odvjetnici mogu ga pozvati na stegovnu odgovornost. Inače, Zakon o kaznenom postupku ne propisuje nikakve sankcije za kršenje rokova istrage.'

Nedorečenost ZKP-a stavlja sudbine ljudi pod istragom na savjest državnih odvjetnika i sudaca koji, dakle, imaju moć nekome oduzeti mjesece i godine mirnog sna, i to bez ikakvih posljedica. Ako poštujemo načelo presumpcije nevinosti, onda zakon koji to dozvoljava ne djeluje nimalo pravedno. A, ako uzmemo u obzir povjerenje građana u institucije poput DORH-a i sudova, onda je nedorečenost ZKP-a krucijalna pogreška zakonodavca.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još