Nakon što su banjalučke Nezavisne novine spektakularno objavile da su prijevodi pravne stečevine EU-a koje je Hrvatska poklonila BiH još 2010. neprimjenjivi zbog niza pogrešaka i propusta, valja podsjetiti da je još u to vrijeme susjedima jasno naznačeno da su u pitanju radne verzije dokumenata. I to iz jednostavnog razloga: u institucijama EU tada još uvijek nije bilo hrvatskih državljana zaposlenih na poslovima finalizacije pravne stečevine EU
Podsjetimo, glasnogovornica Direkcije za europske integracije BiH Marina Kavaz-Siručić izjavila je za navedeni list da je nakon pregleda dokumentacije 'utvrđeno da se radi o neujednačenoj kvaliteti prijevoda'.
'Također je vidljivo da je određeni dio prijevoda prošao nekoliko faza redakture, dok za jedan dio prijevoda nije napravljena ni jezična redaktura', rekla je Kavaz-Siručić, dodajući da u pojedinim dijelovima dokumentacije nedostaje dio tekstova.
Zašto su, dakle, susjedima uručene radne verzije?
Da bi se hrvatske inačice pravnih dokumenata Europske unije mogle smatrati službenima, nakon prevođenja i jezične i/ili stručne redakture u Hrvatskoj bilo je potrebno da ti dokumenti prođu i korekturu i lekturu u Uredu za publikacije u Luksemburgu te završni pregled pravnika lingvista u Komisiji, Parlamentu i Vijeću EU-a. Pravnici-lingvisti su sa pregledom hrvatske inačice pravne stečevine EU započeli početkom 2012. godine, nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.
Drugim riječima, u taj su posao institucije EU-a krenule skoro dvije godine nakon što su državama regije, s namjerom pomoći na putu pristupanja Europskoj uniji, uručeni prijevodi.
Osim toga, na dokumentima je i označeno da se radi o neslužbenim prijevodima, odnosno radnim verzijama.
Podsjetimo, nakon što je tadašnja premijerka Jadranka Kosor u svibnju 2010. uručila srpskom kolegi Mirku Cvetkoviću 100.000 stranica prijevoda europskih propisa, potpredsjednica nevladine udruge Europski pokret u Srbiji i bivša ravnateljica ureda srbijanske vlade za europske integracije Tanja Miščević izjavila je da će prijevodi biti od pomoći, ali da će tekst svakako morati bit preveden na srpski jezik.
Ustvrdila je da je riječ o prijevodu bez pravne analize, čija se važnost očituje u tome da će pomoći svima koji se bave europskim integracijama.
'Jest pomoć, ali ne i konačan posao koji moraju obaviti stručnjaci iz Srbije. Tekst svakako mora biti preveden na srpski jezik, ali će pomoći izradbi nazivlja i nekih pojmova kojima se koristi EU, a nisu prevedeni na srpski jezik i može biti vodič k tome, a i smanjit će cijenu prijevoda na srpski s nekog od službenih jezika EU-a', kazala je tada Miščević.
Inače, svi lektorirani, redigirani i ispravljeni prijevodi europskih propisa dostupni su na na službenim stranicama Europske unije na hrvatskom jeziku, pa se njima slobodno može poslužiti i Direkcija za europske integracije BiH.
