Veliko istraživanje utjecaja vrućine i hladnoće na ljudsko zdravlje u europskim urbanim centrima obuhvatilo je čak 854 lokacije te je procijenjen godišnji 'višak' od čak 203.620 smrtnih slučajeva povezanih s hladnoćom i 20.173 smrti povezanih s vrućinom. Ujedno, rezultati istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu The Lancet Planetary Health pokazali su da hladnoća i vrućina imaju najveće učinke na stanovništvo istočne Europe
Vrućina i hladnoća utvrđeni su okolišni čimbenici rizika za ljudsko zdravlje. Utvrđivanje njihova utjecaja na zdravlje složen je zadatak, no u studiji koju su financirale Velika Britanija i Europska unija provedena je sveobuhvatna procjena utjecaja vrućine i hladnoće na mortalitet u europskim urbanim područjima, uzimajući u obzir geografske razlike i rizike specifične za dob.
vezane vijesti
Kompleksno istraživanje provedeno je temeljem statističkih podataka iz 20-godišnjeg razdoblja, od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2019. Povećana smrtnost povezana s hladnoćom utvrđena je u najistočnijim zemljama, kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu te Irskoj, s najviše povezanih smrtnih slučajeva (standardizirana stopa 353 na 100.000 osoba) u gradu Vidinu na sjeverozapadu Bugarske.
Što se tiče učinaka povezanih s vrućinom, utvrđena je jasna razdjelnica između sjeverozapada i jugoistoka Europe, s relativno malim stopama prekoračenja u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, ali velikim u jugoistočnim zemljama: najviša standardizirana stopa smrtnosti povezana s vrućinom, 58 na 100.000 stanovnika, zabilježena je u Osijeku.
Standardizirane stope smrtnosti povezane s vrućinom bile su slične u istočnoj i južnoj regiji, a prekomjerna smrtnost bila je veća u južnim zemljama jer je stanovništvo općenito bilo starije. Bilo je nekih sugestija o blagim obalnim učincima, tj. većim učincima povezanim s hladnoćom i nižim povezanim s toplinom na lokacijama blizu mora u usporedbi sa susjednom unutrašnjošću, navode istraživači u studiji objavljenoj proljetos u časopisu The Lancet Planetary Health.
Znanstvenici napominju da je još uvijek teško dobiti čvrste procjene prekomjerne smrtnosti u sadašnjem i budućim razdobljima zbog brojnih čimbenika koji utječu na osjetljivost na toplinu i hladnoću, uključujući klimatske, okolišne (ekološke) i socioekonomske uvjete.
U svakom slučaju, gradovi su posebno pogođeni, a oko 40 posto stanovništva EU-a živi u gradovima s najmanje 50 .000 stanovnika. Urbano stanovništvo doživljava sveukupno više razine temperaturnog stresa, osobito zbog topline, pa je bolje poznavanje učinaka povezanih s klimatskim promjenama na smrtnost na gradskoj razini ključno za osmišljavanje i provedbu politika prilagodbe.
