Ciljevi koje moramo postići do 2035. godine su smanjenje odlaganja otpada na odlagališta s 58 na 10 posto te povećanje recikliranja s 31 na 65 posto, istaknuo je Horvat na završnoj konferenciji dvogodišnjeg projekta „Primjena koncepta kružnoga gospodarstva u gospodarenju otpadom“.

Projekt su zajednički proveli Svjetska banka i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a sufinanciran je sredstvima Kohezijskog fonda EU.

Cilj mu je bio pružiti potporu Hrvatskoj u prelasku na kružno gospodarstvo, a naglasak je bio na održivom gospodarenju građevnim otpadom.

Ministarstvo je odabralo sektor građevnog otpada kao prioritetnu kategoriju otpada prvenstveno zbog njihovog velikog materijalnog i ugljičnog otiska, ali i socio-ekonomske vrijednosti. Ta je odluka potaknuta dvama razornim potresima i velikim količinama građevnog otpada.

U sklopu projekta izrađen je prijedlog petogodišnjeg Akcijskog plana za kružno gospodarenje građevnim i otpadom od rušenja koji definira mjere i radnje za smanjenje stvaranja otpada i ostvarenje zacrtanog cilja EU-a od 70 posto oporabe.

Identificirana su još tri prioritetna sektora koja bi mogla imati najviše koristi od primjene kružnih rješenja - plastika, hrana i tekstil. Akcijski plan će biti sastavni dio novog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2023. do 2028.

Istaknuto je kako Hrvatska godišnje proizvede oko šest milijuna tona otpada, što je prosječno oko 1,5 tona po osobi godišnje, a većina dolazi od građevinskog sektora i kućanstava.

Sustav gospodarenja otpadom uvelike se oslanja na 80 aktivnih odlagališta, na koja je lani odloženo 58 posto komunalnog otpada.

Direktor Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Jehan Arulpragasam poručio je da promjena načina proizvodnje i potrošnje proizvoda zahtijeva ambiciozne reforme.

Drago mu je da je hrvatska Vlada prepoznala važnost kružne transformacije gospodarstva te podržavaju njezina nastojanja da ostvari ciljeve EU-a koji se odnose na iskorištavanje i obradu otpada kao resursa i ograničenje uporabe odlagališta.

Na konferenciji je istaknuto kako je dvogodišnji angažman Ministarstva i Svjetske banke doprinio izradi mjera i politika koje potiču smanjenu potrošnju, dugotrajniju upotrebu proizvoda i materijala te produljenje njihovog vijeka trajanja.