Govoreći o mogućem širokom prostoru za policijsku interperaciju obijesne vožnje - novog kaznenog djela ugrožavanja života drugih teškim kršenjem prometnih propisa - Miljević naglašava da toliko širokog prostora neće biti. Zato i postoje tri gradacije: vožnja do 30 km iznad dozvoljene brzine, od 30 do 50 km, te vožnja preko 50 km iznad dozvoljene brzine.

'Zna se što predstavlja konkretnu opasnost', rekao je Miljević.

Što se tiče posjedovanja droge, koje je djelomično dekriminalizirano te je prebačeno iz kategorije kaznenog djela u prekršaj, europska praksa različita je od zemlje do zemlje, rekao je profesor Novoselec, jedan od članova radne skupine za novi Kazneni zakon.

'Mislim da je ovo rješenje vrlo dobro. Eliminirali smo kaznenu odgovornost za posjedovanje droge, ali to nije potpuno dekriminalizirano i ostaje kažnjivo. Termin legaliziranja posjedovanja droge je pogrešan. Htjelo se postići to da ljudi ne budu žigosani, a istovremeno su sudovi su bili jako opterećeni tim minornim predmetima', rekao je Novoselec.

Odgovarajući na pitanje po kojim će se kriterijima utvrđivati koje su količine za osobnu uporabu, Miljević je rekao da suci to neće moći raditi bez pomoći stručnih osoba, psihijatara. Pritom, napomenuo je da je vještačenje jedan od najvažnijih instituta u procesu sudovanja. Svaki sudac će znati što su standardi – količina droge za osobnu upotrebu, a naravno da će količina teških droga za osobnu uporabu biti puno manja od lakših droga.

Što se tiče ispovjedne tajne – uz odvjetnike, od obveze prijavljivanja počinjenoga kaznenog djela izuzeti su i ispovjednici svih vjeroispovijesti, ali nisu izuzeti iz obveze da prijave pripremanje kaznenog djela - Miljević kaže da je to izuzetno teško i suptilno pitanje, jer se interes da je svatko dužan prijaviti svako kazneno djelo, pripremljeno i izvršeno, suprotstavlja s činjenicom da se crkva kao institucija bazira na institutu svećeničke ispovjedne tajne.

'Ne možete staviti svećenika u istu poziciju kao i svakog običnog građanina', smatra Miljević.

Najviša kazna za osobito teška kaznena djela produžena je s 40 na 50 godina, što Novoselec ne smatra dobrim rješenjem s obzirom da se ta kazna odnosi na više kaznenih djela.

'I samo jedno djelo može biti isto tako teško. U radnoj skupini su se vodile duge rasprave, praktično se tražilo da to tako ne nazovemo, a bilo bi poštenije da smo to nazvali doživotni zatvor, kojeg imaju sve europske zemlje osim Norveške, Španjolske i Portugala', rekao je Novoselec.

što se tiče uvođenje kaznenog djela sramoćenja, Miljević objašnjava da se ono nalazi uvrede i klevete, a obilježava ga govorenje o nekome na način koji se 'apsolutno pogrdan' i s ciljem da čovjeka 'izvrgne ruglu'.