INFORMATIČARI SA SVJETSKIM ODLIČJIMA

Što će država učiniti da ove mlade ljude zadrži?

04.10.2012 u 12:26

Bionic
Reading

Na posljednja tri velika natjecanja iz informatike naši su mladi natjecatelji, podijeljeni na juniore i seniore (dobna granica prelaska je 15 i pol godina), osvojili čak 12 medalja. Na posljednjem, međunarodnom natjecanju, točnije 24. po redu olimpijadi održanoj u Sirmioneu i Montichiariju pored jezera Lago di Garda u Italiji, službenoga naziva International Olympiad in Informatics (ili IOI), naši su momci donijeli čak tri srebrne i jednu najsjajniju, zlatnu medalju. Hrvatsku je to plasiralo na visoko peto mjesto od ukupno 84 države koje su sudjelovale na IOI-ju 2012 godine

Zlatnu medalju Marin Tomić, učenik V. gimnazije u Zagrebu, dobio je na IOI-ju 2012. u Italiji na natjecanju iz čiste matematike, dok su u dvodnevnom natjecanju u rješavanju šest problemskih zadataka u programskim jezicima Pascal, C i C++ u operativnom sustavu Linux, srebrne medalje osvojili Domagoj Ćevid, Antun Razum i Dominik Gleich. Devet natjecatelja koji su sudjelovali u sva tri natjecanja, Balkanskoj, Srednjoeuropskoj i Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi, ispred sebe su 'pustili' samo standardno odlične Rumunje i Irance, tri svjetske velesile, SAD, Kinu i Rusiju, čiji se uvjeti i ulaganja u ovakva natjecanja i učenike koji na njima sudjeluju ni približno usporediti ne mogu s našima.

Na upit da pojasne malo kako su se spremali za ovo natjecanje, šutljivi i medijima zbunjeni dečki samo su slegli ramenima i rekli: 'Pa uglavnom smo doma vježbali, što nam je ionako hobi, a osam dana prije samog natjecanja intenzivnije smo se radili, pa smo se svakodnevno pripremali i sa svojim nastavnicima iz informatike. Na pitanje pak o tome jesu li za svoje medalje i ovako visoke uspjehe u vanškolskim aktivnostima, osim stipendija Grada Zagreba, dobili možda neku nagradu bilo u novčanom, bilo u obliku neke značajne stipendije, samo su se nijemo pogledali međusobno, pa kroz smijeh odgovorili kako nisu, a niti su se nadali tako nečemu


Na sljedeće logično pitanje, vide li se nakon završenih fakulteta (gotovo svi žele, naravno, upisati FER) u Hrvatskoj ili bi svoje znanje i vještine voljeli iskoristiti u razvijenijim zemljama svijeta, skanjivali su se, bojeći pred fotoaparatima i kamerama isprva direktno odgovoriti, ali nakon samo nekoliko potpitanja, 'otvorili su karte'. Nažalost, kao i mnogi prije njih, ponudu, odnosno mogućnost zaposlenja, ali i daljnjeg školovanja u nekoj od zapadnih zemalja nešto je što, u ovom trenutku, nipošto ne bi odbili. Ipak, naglasili su da bi radije ostali kod kuće kada bi im u Hrvatskoj bili ponuđeni barem približno kvalitetni uvjeti kao vani.

'Mislim da javnost ovom zaista velikom uspjehu treba dati veliki značaj jer se i prečesto, nažalost, ono bitno zanemaruje, naročito kad su u pitanju oni koji će nam sutra nositi društvo - mladi. Uz sve dužno poštovanje sportašima koji postižu sjajne rezultate, uzmimo, primjerice, vaterpolo. Taj sport ozbiljno igra 10 država u svijetu, od čega četiri iz bivše Jugoslavije, uživo se prati i na sva zvona podržava u elektronskim, a beskrajne kartice teksta o 'genijalnim taktikama' reprezentacije ispunjavaju prostor u tiskanim medijima, dok o međunarodnim znanstvenim olimpijadama na kojima naši mladi također postižu briljantne rezultate ponekad i gdje-gdje izađu po dva do tri retka', izjavio je čelnik Hrvatske zajednice tehničke kulture Ante Markotić

'Molio bih zato', nastavio je Markotić, 'vas, pripadnike sedme sile, da svratite ovaj put pažnju građana na zaista veliko i vrijedno postignuće jednih mladih, perspektivnih osoba koje su u natjecanju između čak 84 svjetske zemlje osvojile peto mjesto. I to ni manje ni više nego u jednoj od najvažnijih grana modernog društvenog života uopće – informatici', zaključio je.