imaju malo šanse

Slovenska oporba uložila zahtjev za glasovanje o povjerenju Janšinoj vladi

10.02.2021 u 17:08

Bionic
Reading

Pet stranaka slovenske oporbe u srijedu je u parlamentarni postupak uputilo prijedlog za izglasavanje nepovjerenja aktualnoj vladi Janeza Janše te za imenovanje Karla Erjavca, čelnika stranke DESUS, za mandatara za sastav nove vlade.

Prema slovenskom ustavu riječ je o postupku izricanja "konstruktivnog nepovjerenja" vladi, uz stvaranje nove parlamentarne većine s novim premijerom, dok vlada u ostavci do formiranja nove nastavlja obavljati tekuće poslove.

"Aktualna vlada, a posebno premijer Janez Janša, narušavaju temeljna ustavna načela i slabi mehanizme nadzora", kazao je prilikom podnošenje zahtjeva za glasovanje o povjerenju vladi predsjednik Demokratske stranke umirovljenika (DESUS), dodavši da je cilj Janše i njegove stranke uspostava takvog političkog vladanja kojim bi Slovenija išla prema sustavu "autoritarne demokracije".

Erjavec je predsjednik Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) i potencijalni kandidat oporbe za premijera u ime oporbene Koalicije ustavnog luka (KUL) u kojoj su još Socijalni demokrati (SD), Lista Marjana Šareca (LMŠ), Stranka Alenke Bratušek i stranka Ljevica (L). Erjavec je u proteklih više od 15 godina bio ministar u više koalicijskih vlada, među ostalim i u Janšinim prethodnim vladama, u kojima je bio ministar obrane i vanjskih poslova.

U formalnom ulaganju prijedloga za glasovanje o nepovjerenju vladi s Erjavcem su sudjelovali i ostali čelnici KUL-a, predsjednici stranaka oporbenog bloka: Tanja Fajon, Marjan Šarec, Luka Mesec i Alenka Bratušek, a prijedlog je potpisalo deset oporbenih zastupnika, iz svake stranke KUL-a po dva.

Čelnici oporbe su uoči ulaganja zahtjeva kao osnovne razloge za pokušaj smjene vlade naveli da ona pod Janšinim vodstvom loše upravlja epidemijom koronavirusa, nanosi štetu državi jer je vanjskopolitičkim potezima udaljava od liberalnodemokratskog jezgra EU-a, te krši načela vladavine prava.

Janši i njegovim partnerima u vladi zamjeraju i na izazivanju podjela u društvu i napadima na neovisnost medija. Prema ustavu i poslovničkim odredbama parlamenta, predsjednik parlamenta sada mora sazvati izvanrednu sjednicu na kojoj će se o tome raspravljati, a onda i glasovati. Sjednica se ne smije održati u roku manjem od 48 sati, ali ne ni duljem od sedam dana nakon podnošenja prijedloga tako da je vjerojatni datum za njeno održavanje i glasovanje početak idućeg tjedna.

Izglasavanje nepovjerenja malo vjerojatno bez 'prebjega'

Pet stranaka iz oporbene koalicije KUL formalno ima 42 zastupnika u 90-članskom parlamentu, a tri stranke iz sadašnje vladajuće koalicije (Slovenska demokratska stranka, kršćansko-demokratska Nova Slovenija i Stranka modernog centra) oko 40, no Janša je prošle godine parlamentarnu većinu "podebljao" sklopivši sporazum o suradnji s dvama zastupnicima talijanske i mađarske manjine, te parlamentarcima Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelinčiča. Iako je Erjavec kazao da vjeruje da u parlamentu može dobiti potrebnih 46 glasova, to neće biti vjerojatno ukoliko na stranu oporbe u glasovanju koje je tajno ne stupi neki od disidenata iz Janšinog bloka, pri čemu se obično spominju neki zastupnici Stranke modernog centra (SMC).

S druge strane, mediji navode da niti u oporbenom bloku nema potpunog jedinstva, premda se  oporbeni čelnici slažu da sadašnja vlada ne radi dobro, tako da je rezultat prilično neizvjestan.

Premijer Janez Janša kazao je proteklog tjedna da je rezultat glasovanja već jasan i da njegova vlada ima zajamčenu parlamentarnu većinu, te oporbu optužio za  neodgovornost i podmetanje klipova vladi u teško vrijeme epidemije i pred početak slovenskog predsjedavanja EU-om u drugoj polovici 2021. Pokušaj predsjednika države Boruta Pahora da privoli Janšu i oporbu na suradnju u pitanjima epidemije i stvaranje ozračja povjerenja nije uspio.

Predsjednica Socijalnih demokrata (SD) Tanja Fajon jučer je, nakon susreta kod predsjednika, rekla da se s Pahorom ne slaže da sadašnja vlada radi dobro, te da ne isključuje da će, ako inicijativa za stvaranje nove parlamentarne većine i vlade ne uspije, kasnije biti otvorena i mogućnost sazivanja prijevremenih izbora kao jedinog izlaza iz političke krize.