'Multipli mijelom je jedna od hematoloških zloćudnih bolesti ili, drugim riječima, jedna vrsta raka koštane srži', govori za tportal prof.dr. Toni Valković sa Zavoda za hematologiju, Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka.

Hematolog objašnjava kako u ovoj bolesti dolazi do zloćudne preobrazbe plazma stanica koje u normalim uvjetima, kaže, stvaraju protutijela i time imaju važnu ulogu u imunitetu.

'I zloćudne plazma stanice stvaraju protutijela ili pak njihove komponente, ali ta protutijela nisu normalna, nemaju normalnu funkciju obrane organizma od štetnih bakterija i virusa, već se nagomilavaju u krvi, baš kao što se zloćudne plazma stanice nagomilavaju u koštanoj srži. Sve to dovodi do pojave anemije, oštećenja kostiju i bubrega te sklonosti infekcijama', sažima riječki hematolog.

Multipli mijelom jedan je od najčešćih hematoloških malignoma, napominje.

Bolest se najčešće otkriva oko 70-e godine života iako u kliničkoj praksi ne tako rijetko susreću i bolesnike koji imaju tek nešto više od 40 ili 50 godina, dok najmlađi pacijent kojemu je dijagnosticirana ima tek 24 godine.

Sve češće u najrazvijenim zemljama

'Obzirom da bolest nije povezana s načinom života i životnim navikama, nije ju moguće učinkovito prevenirati', napominje Valković pozivajući se i na svjetsku litereturu koja pokazuje kako učestalost multiplog mijeloma u svijetu polagano raste, posebno u najrazvijenijim zemljama kao što su Australija, SAD i Kanada te zemlje sjeverne Europe.

Prema podacima Hrvatskog registra za rak, u periodu između 2010. i 2014. godine u Hrvatskoj se otkrivalo uglavnom do 250 novih bolesnika dok podaci iz 2019. godine pokazuju više od 300 novih bolesnika. Riječki hematolog ističe kako je za sigurne zaključke potrebno dugotrajno praćenje brojki i trendova.

'Ipak, ovaj porast incidencije u zemljama razvijenog zapada (tako i u nas) vjerojatno se najviše može pripisati ranijoj i boljoj dijagnostici nego li je to bilo ranije te općem porastu starije populacije', napominje Valković.

Uzrok bolesti je nepoznat, no postoje istraživanja, dodaje, koja su ukazala da prethodna povećana izloženost radioaktivnom zračenju, nekim otrovima poput benzena kao i otrova koji se koriste u poljoprivredi ili pak dugotrajni upalni podražaj mogu doprinijeti nastanku bolesti. Moguće je, dodaje, da postoji blaža obiteljska sklonost nastanku multiplog mijeloma.

Kada oboljeli dolaze k liječniku

'Ono što oboljelog od ove bolesti natjera liječniku su dugotrajni bolovi u kostima, posebno u kralježnici, rebrima, kukovima, simptomi anemije (slabost, nedostatak zraka, slabije podnošenje napora), neki od znakova poremećaja rada bubrega, česte infekcije, a u laboratorijskim nalazima to su ubrzana sedimentacija eritrocita, anemija, poremećene vrijednosti bubrežnih parametara. Kada posumnjamo na bolest ona se može lako i brzo dijagnosticirati specifičnim pretragama krvi i mokraće, pregledom uzorka koštane srži i slikovnim pretragama kojima se otkrivaju promjene na kostima', objašnjava hematolog.

Nakon dijagnoze slijedi liječenje, dodaje, koje se svodi na kombinacije različitih modernih lijekova (inhibitori proteasoma, imunomodulatorni lijekovi, monoklonska protutijela) u kombinaciji s autolognom transplantacijom krvotvornih matičnih stanica.

'Trenutna dostupnost lijekovima koju imaju naši pacijenti je zadovoljavajuća, a proširenje indikacija za primjenu monoklonskih protutijela u liječenju novootkrivenih bolesnika te onih sa relapsom bolesti je trenutno na razmatranju u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) te bi dodatno trebala popraviti ishode liječenja bolesnika. Iako je životni vijek bolesnika sve duži zahvaljujući sve boljem liječenju, trenutno je multipli mijelom još uvijek neizlječiva bolest.', kaže Valković koji se nada da će za deset do 15 godina zahvaljujući novim lijekovima koji su sada u ranim fazama kliničkih istraživanja, multipli mijelom postati izlječiv za neke bolesnike, a za ostale kronična bolest s kojom će se moći dugo i kvalitetno živjeti.