Smrtonosna gljivica prvi je put identificirana u Japanu 2009. kod 70-godišnjakinje, nakon čega se pojavljuje diljem svijeta.

Prema broju zaraženih među europskim zemljama posebno se ističe Španjolska. Candida auris pojavljuje se 2016. godine, a do siječnja 2017. zabilježeno je 155 osoba koje su od nje oboljele. Od prvog slučaja do 2019. godine broj je porastao na 786, a samo od 2020. do 2021. ukupno je zabilježen 591 slučaj, piše Dnevnik.hr.

Ističe se i susjedna Italija, u kojoj je 2019. identificirana gljivica kod osobe koja nije nikamo putovala, ali niti bila u bolnici ili u kontaktu sa zaraženom osobom. Nakon tog slučaja bolest se periodično pojavljivala u istoj bolnici dok se nije proširila nacionalno. U godinu dana, od 2020. godine, izbrojeno je 277 novih zaraza.

Od prve brojke 2013. do 2017. gljivica se pojavila i u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji i Norveškoj, a kasnije i u Austriji, Grčkoj, Poljskoj. Na području cijele Europe do 2021. godine, ne računajući Ujedinjeno Kraljevstvo, evidentirano je 1812 slučajeva.

Meta ove gljivice ljudi su slabijeg imunološkog sustava, ali i oni koji su u posljednjih 30 dana imali operaciju, prema istraživanju objavljenom na Multidisciplinarnom institutu za digitalno izdavaštvo.

Candida auris smrtonosna je za 30 do 40 posto zaraženih čak i kada se liječi odgovarajućim metodama za suzbijanje gljivica. Izrazito je otporna na sve tretmane.

Posebno joj je godila pandemija koronavirusa zbog većeg broja ranjivih pacijenata za koje se mogla uhvatiti.

Prema istraživanju, prevencija širenja ove bolesti, kao i potencijalne pandemije, moguća je uz stroge mjere kontrole infekcije. Kako ističu istraživači, ključna je brza reakcija.