važnost prevencije

Rak debelog crijeva jedan je od vodećih uzroka smrti od karcinoma i u Hrvatskoj i u svijetu

31.03.2022 u 11:24

Bionic
Reading

Rak debelog crijeva jedan je od vodećih uzroka pobola i smrti od zloćudnih bolesti u RH i svijetu, a kao ključni za smanjenje smrtnosti navedeni su osobna odgovornost, prevencija i rano otkrivanje bolesti, poručio je u četvrtak Stjepko Pleština s Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb

Tu poruku pročelnika Zavoda za probavne tumore priopćenjem su prenijeli iz farmaceutske kompanije Merck, podsjetivši da je Sabor ožujak proglasio kao "Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj".

Pleština je pritom upozorio da dio oboljelih, usprkos mjerama prevencije, treba učinkovito liječenje kako bi se ova neizlječiva bolest pretvorila u kroničnu uz koju se kvalitetno živi.

Istaknuo je kako se uspjelo postići da se medijan preživljenja u neliječenih pomakne sa šest na 30-tak i više mjeseci, uz nekoliko linija liječenja i biološku terapiju pridodanu kemoterapiji.

Također, dodao je, dio bolesnika koji su ishodišno imali bolest koju se nije moglo radikalno kirurški ukloniti, danas zahvaljujući napretku u liječenju može nakon prethodnog sistemskog liječenja biti operiran i tako izliječen. 

Broj novooboljelih od karcinoma debelog crijeva u RH, u odnosu na ukupni broj novodijagnosticiranih zloćudnih bolesti, kod muškaraca svrstava tu bolest na treće mjesto iza raka prostate i pluća, dok je kod žena po pojavnosti na drugom mjestu, odmah iza raka dojke

Prema podacima objavljenima u prosincu prošle godine, u Hrvatskoj se u 2019. bilježi 3660 novooboljelih i 2086 umrlih od raka debelog crijeva.

Naglašeno je da ovu vrstu karcinoma karakterizira i vrlo velika smrtnost - u muškaraca je sa 1254 umrla na drugome mjestu uzroka smrti od zloćudne bolesti, odmah iza raka pluća, dok je sa 832 umrle žene taj karcinom na drugom mjestu, iza raka pluća.

"Nepovoljan omjer pojavnosti i smrtnosti od kolorektalnog karcinoma u oba spola, odnosno značajno lošija prognoza bolesti u odnosu na većinu drugih zemalja EU, može se tumačiti prvenstveno otkrivanjem bolesti u uznapredovalom stadiju, gdje je ishod bolesti svugdje nepovoljniji", istaknuo je Stjepko Pleština.