"U Istanbulskoj konvenciji se rod definira kao 'društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce' (Članak 3), što je u skladu s određenjem roda u psihologiji kao znanosti. U kontekstu psihološkog zdravlja važno je svakoj osobi omogućiti razvoj u skladu s vlastitim interesima, sposobnostima i osobinama ličnosti, uklanjajući rigidne podjele društvenih uloga na one za djevojčice i dječake, odnosno žene i muškarce", stoji u priopćenju koje je potpisalo četrdeset dvoje psihologa.

Kažu kako su bili iznenađeni Izjavom Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a od 28. prosinca 2017. o Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (poznatoj kao Istanbulska konvencija) jer se, ističu, nepoznavanje znanstvenih pojmova može tolerirati u općoj javnosti, ali ne kada se radi o članstvu Akademije.

Znanstveno vijeće "u Izjavi  pokazuje nerazumijevanje pojma rod, koji u znanosti već desetljećima postoji kao važna znanstvena kategorija. Potpisnici Izjave netočno navode da se u Istanbulskoj konvenciji promovira tzv. rodna ideologija, prema kojoj, po njihovim riječima, 'dijete samo bira svoj rod'. Osim što su ovakva shvaćanja rodne problematike znanstveno neutemeljena, ove ideje nigdje nisu navedene u Istanbulskoj konvenciji," stoji u današnjem priopćenju psihologa.

Ističu da je smisao obrazovanja iz Istanbulske konvencije pružiti djeci i mladima spoznaju da žene i djevojke imaju pravo živjeti slobodno od bilo kakvog nasilja, te ih podučiti da prepoznaju načine na koje ih društvena očekivanja dovode u poziciju žrtve. "Znanstvena istraživanja pokazuju da programi za prevenciju nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, koji su utemeljeni na znanstvenim spoznajama, zaista i doprinose smanjivanju tih oblika nasilja i time sveukupnom razvoju društva", poručuju. 

"Istanbulska konvencija nastala je s ciljem obvezivanja zemalja potpisnica na još veću aktivnost ne samo u pomoći žrtvama nasilja prema ženama i djeci, već i u njegovu sprečavanju. Cjeloviti razvoj mladih ljudi moguć je samo ako se problematiku nasilja promatra iz perspektive koja počinje od razumijevanja samih korijena nasilja nad ženama i nastavlja do svih načina njegovog suzbijanja uključujući ekonomske, socijalne i kulturne aspekte. Odbacivanje Istanbulske konvencije znači svjesno pristajanje na održavanje postojećeg stanja u kojem su žene i djeca dnevno žrtve nasilja u Republici Hrvatskoj," stoji u priopćenju psihologa članova Hrvatskog pshološkog društva, Hrvatske psihološke komore, nastavnika Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, terapeuta i znanstvenika.