ANALIZA POSJETA

Predsjednica u Rusiji: Dobar prvi korak, ali tko zna što se događalo iza kulisa

20.10.2017 u 20:25

Bionic
Reading

Posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Rusiji, u kojoj se sastala sa samim političkim vrhom te države, dobar je prvi korak naprijed u međusobnim odnosima nakon zahlađenja ako on otvori vrata daljnjoj, posebno ekonomskoj suradnji, smatra politolog Branko Caratan, ekspert za rusku politiku

'U hrvatskom je nacionalnom interesu da se suradnja produbi jer je Hrvatska u ne tako davnoj prošlosti imala vrlo dobru poziciju na tržištu današnje Rusije', smatra Caratan.

A odnosi Hrvatske i Rusije posljednjih godina stagniraju. Preciznije, otkada je Hrvatska, kao dio Europske unije, Moskvi uvela sankcije zbog aneksije Krima, a Rusija je odgovorila protumjerama koje su znatno pogodile hrvatske izvoznike.

Caratan kaže da Rusija može olabaviti sankcije sa svoje strane ako postoje relativno dobri politički odnosi i ako postoji interes Rusije za time. Tu će se vidjeti koliko je predsjednica dobro obavila posao i je li uspjela smekšati Putina. Politolog napominje da, uostalom, uvijek postoji način da se zaobiđu sankcije.

Najmanje što sada Moskva očekuje je da se Hrvatska unutar Europske unije založi za to da se Rusiji ukinu sankcije. Kako je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izrazito proukrajinski nastrojen, pitanje je koliko će to biti izvedivo.

Grabar Kitarović je u Rusiji boravila tri dana. Obišla je Soči, Moskvu i Sankt Peterburg, sastala se s brojnim ruskim dužnosnicima, uključujući predsjednika Vladimira Putina i premijera Dmitrija Medvedeva, sudjelovala na gospodarskom forumu i primila počasni doktorat. Sada svi očekuju konkretne rezultate.

  • +8
Kolinda Grabar Kitarović prima počasni doktorat u Moskvi Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

A između dvije zemlje mnogo je otvorenih pitanja. Trenutno goruće je kako osigurati to da ruska državna banka Sberbank ne ostane bez milijarde dolara ulaganja u posrnuli koncern Agrokor, ali i da na kraju taj dug ne vrate hrvatski porezni obveznici. Predsjednica se u Moskvi ponudila da bude posrednik između Sberbanka i hrvatskih institucija pa će biti zanimljivo pratiti kako to misli izvesti.

'Naravno, osobno ne sudjelujem u rješavanju tog pitanja i ne mogu pregovarati u procesima kako će se to riješiti, ali spremna sam posredovati kako mogu u razgovorima između Sberbanka i ovlaštenih institucija koje to rješavaju', izjavila je Grabar Kitarović u Moskvi. Neslužbene informacije kojih se dokopao Jutarnji list govore da je Putin urgirao tražeći od obje delegacije da se problem riješi što skorije.

Osim Sberbanka i Agrokora, centralno mjesto posjeta zauzimala je potreba unapređenja ekonomskih odnosa, a Grabar Kitarović se pred Putinom morala pravdati ističući da Inicijativa tri mora nije usmjerena protiv Rusije.

  • +6
Grabar Kitarović i Putin Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Ukupni je dojam da postoji obostrana volja, unatoč brojnim preprekama, da se odnosi unaprijede - što zapravo ne bi trebalo biti teško jer su sada na prilično niskoj razini.

'U ovom slučaju Rusija je pokazala interes za odnose s Hrvatskom, prema tome moglo bi se očekivati da tu može doći do poboljšanja', kaže Caratan.

No jedno putovanje u Rusiju neće biti dovoljno da se prebrišu godine zapostavljanja međusobnih odnosa. Caratan vjeruje da postoje i neki dogovori (za koje ne znamo), čim je taj posjet dogovoren.

'Rusija ima interesa zbog investicija nekih svojih građana u Hrvatskoj, a i interes zbog ulaganja dviju velikih banaka u slučaju Agrokor', napominje politolog i dodaje da je Rusija prodala plin te je u hrvatskom interesu bilo da se sklopi dugoročni ugovor o kupovini i da se ne ide na kratkoročne varijante koje su puno skuplje.

Zašto je Hrvatska uopće zapostavila odnose s Rusijom?

Caratan kaže da se kasnije Hrvatska silno trudila ući u NATO i Europsku uniju te je cijelu vanjsku politiku koncentrirala samo na te dvije točke.

'Tu postoji stanovit strah da će se odnosi s Bruxellesom i SAD-om poremetiti ako Hrvatska bude aktivnija u odnosima prema Rusiji, a što su mnoge druge države, koje su članice NATO-a i Europske unije, radile drugačije. Počevši od naših susjeda Slovenije i Mađarske, a da ne govorimo o Njemačkoj, koja je s Rusijom gradila plinovod Sjeverni tok, dok je bivši njemački kancelar Gerhard Schröder ušao u upravu plinovoda', zaključio je Caratan.

  • +3
Kolinda Grabar Kitarović Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia