tamne brojke

Policija i udruge upozoravaju na nasilje nad starijima

25.07.2021 u 12:16

Bionic
Reading

Voditelj Odjela prevencije PU Splitsko-dalmatinske Paško Ugrina tvrdi da postoje tamne brojke koje su značajne u odnosu na manji broj prijavljenih nedjela na štetu starijih. Intencija policije je da ih smanji te da starije osobe učini vidljivijim i sigurnijim

Upravo stoga osmislili su nekoliko preventivnih aktivnosti za starije osobe, među kojima je kazališna predstava, kako bi se što više približili starijima i osvijestili im opasnost od kaznenih djela koja će ubuduće lakše prepoznati i prijaviti.

"Šira zajednica bi trebala voditi računa u smislu da se detektira je li negdje starija osoba žrtva koja trpi nasilje posebno u okolnostima pandemije. To bi bili svi oni u državnim institucijama koji su dužni prijaviti takva saznanja bez obzira jesu li zdravstveni djelatnici, djelatnici socijalne skrbi ili iz karitativnih ustanova. Oni su dužni primijetiti i prijaviti. Neko stanje se može i vizualno utvrditi, a i razgovor sa starijima daje određene rezultate", objašnjava Ugrina.

Mobilni preventivni centar u Splitu prima najviše upita od starijih osoba

Poručuje kako ljudi ne trebaju bježati od poziva policiji jer su njihovi službenici senzibilizirani i imaju strpljenja slušati. Cilj im je da poziv policiji bude sadržajan, da imaju dovoljno elemenata da shvate situaciju u kojoj se osoba nalazi, da je zaštite i na kraju im pomognu. Otkriva kao primjer da policijski mobilni preventivni centar u Splitu ima najviše upita upravo od starijih osoba.

Naglašava i da su stariji najranjivija skupina u kući, u prometu, na brojnim drugim mjestima, a zbog svoje lakovjernosti su često žrtve kaznenih i prekršajnih djela. Odgovornost za starije bi stoga trebali još više preuzeti članovi njihovih obitelji, ali i zajednica.

"Mi uvijek preporučujemo starijima da nepoznatim osobama ne daju svoje podatke i da ih ne puštaju u kuću, da se telefonskim putem s nepoznatima ne dogovaraju o novčanim transakcijama, a sumnju da prijave policiji ili osobama od povjerenja", poručuje Ugrina.

Livija Plančić iz Udruge za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatske ističe da država nema rješenje za starije osobe koje žive same, a unatoč Strategiji socijalne skrbi za starije osobe, u tom dokumentu, ali i u ostalim zakonskim aktima nije riješen status njegovatelja starijih osoba.

Drži kako bi rješavanje statusa njegovatelja riješilo brojne probleme onim umirovljenicima o kojima u obitelji nema tko brinuti. Kaže da ima puno starijih koji su prepušteni sami sebi, a u manjim postotcima i onih koje vlastita obitelj zanemaruje i ekonomski iskorištava.

Plančić: Problem smještaja starijih žrtava nasilja

"Totalno smo deficitarni s političkim okvirom kojeg bi zapravo država trebala postaviti u odnosu na zaštitu, odnosno status starijih osoba vezano uz skrb, ali i za smještaj. Mi primjerice kada imamo slučaj nasilja u obitelji nemamo rješenje za smještaj starijih žrtava nasilja koje su se nakon višegodišnje izloženosti usudile prijaviti takvo nasilje. Tu imamo problem žurnog smještaja ugroženih ljudi", tvrdi Plančić.

Osobno zagovara fleksibilizaciju kriterija u kojima bi se stvorili uvjeti da više pružatelja može osigurati socijalnu uslugu pomoći u kući starijim osobama, ali i da iznos mirovine ne bude uvjet da se ova usluga ostvari. To bi, po njenom mišljenju, popravilo stanje u sustavu i na terenu.

Poručila je kako u njihovoj udruzi postoje mobilni timovi preko kojih mogu doći do starijih osoba koje su ugrožene na bilo koji način, uz to imaju i besplatni SOS telefon 0800 6329, a može ih se kontaktirati i na broj udruge 021 783 449. Na pozive odmah reagiraju i to ne samo u gradu već i u zaleđu, na otocima, svugdje gdje ih pozovu i traže bilo kakvu vrstu pomoći.

Zanimljivo je i kako se udruzi kroz realizaciju Europskog projekta "Prekriži nasilje" od travnja 2020. za pomoć javilo 260 ljudi od čega oko 30 posto starijih. Plančić tvrdi da su se javljali uglavnom zbog nasilja, ali i zbog zloupotrebe ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju i različitih oblika prijevara u kojima najčešće ostaju bez imovine.