Suđenje u slučaju Karlovačke banke u kojem su Marija Šola, njeni sinovi Sandi, Petar i Tomislav te još pet osoba i tri tvrtke optuženi zbog nezakonitog plasiranja više od 280 milijuna kuna iz te banke trebalo bi početi sredinom ožujka na zagrebačkom Županijskom sudu. Postupak će voditi sutkinja Renata Miličević koja je početak suđenja na pripremnom ročištu zakazala za 16. ožujka što je gotovo godinu dana od potvrđivanja optužnice i četiri od pokretanja istrage u ovom slučaju
Optužnica za slučaj Karlovačke banke potvrđena je prošloga travnja nakon što je obrana tražila izdvajanje dijela dokaza koji su smatrani nezakonitima, piše Hina. No, njihove prijedloge odbio je sudac Ivan Turudić, a potom i Vrhovni sud.
Uz Mariju Šolu, poznatu poduzetnicu i stečajnu upraviteljicu više tvrtki te njenih sinova od kojih je najpoznatiji Sandi bivši predsjednik Uprave Karlovačke banke i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, optužnicom su obuhvaćeni poduzetnik Drago Brekalo, bivša članica uprave Karlovačke banke Marijana Trpčić Reškovac, bivši direktor Sektora kreditno-garantnih poslova Karlovačke banke Josip Kovač, bivši predsjednik uprave Dalekovoda Luka Miličić te poznati neurokirurg Josip Paladino.
Uskok tvrdi da je Marija Šola, od svibnja 2007. do ožujka 2013. u zajedničko djelovanje povezala svoje sinove Sandija, Petra i Tomislava "u namjeri da sebi i drugima pribave veliku imovinsku dobit", prenosi Hina.
Obrana je tvrdila da je Uskok, među ostalim, nezakonito prikupio iskaze zaposlenika Karlovačke banke koji su, po njihovim tvrdnjama, bili obvezni čuvati bankarsku tajnu. Odvjetnik Marije Šole, Mate Matić, kazao je nakon potvrđivanja optužnice da će izdvajanje dokaza koje smatraju nezakonitima ponovno tražiti na glavnoj raspravi.
Okrivljenici su, prema tvrdnjama tužiteljstva, vodili poslovanje tvrtki koje su preuzeli ili osnovali na način da su ih financirali imovinom Karlovačke banke, zaključivanjem ugovora o kreditu na njihovo, ali i ime drugih tvrtki, protivno Zakonu o bankama i Zakonu o kreditnim institucija te bez poštivanja internih procedura banke. Namjera im je navodno bila da se "odobreni krediti ne otplaćuju iz sredstava predmetnih društava, već da se zatvaraju drugim kreditima" a sve iz imovine banke.
