Nakon što su subotu do ponoći predali kandidacijske liste za izbore, uz koje su morali prikupiti 500 glasova, sudionici izbora danas poslijepodne kreću i u službenu kampanju. Koliko će ona potrajati te kako će građani sudjelovati na izborima, donosimo u malom pregledu izbornih postupaka
Objavom pravovaljanih lista, za što DIP ima rok od 48 sati nakon predaje lista, i službeno počinje kampanja za parlamentarne izbore u Hrvatskoj, koji će se održati 11. rujna. DIP će liste objaviti već danas iza 17 sati.
Sama kampanja potrajat će do 9. rujna u ponoć, a dan uoči izbora, kao i na sam dan izbora, do zatvaranja birališta trajat će izborna šutnja. Izbori se, kao i svaki put, održavaju na neradni dan, a birališta su otvorena od sedam ujutro do 19 sati. U diplomatsko-konzularnim predstavništvima glasovanje traje dva dana, s time da završava na dan kada završava glasovanje u Hrvatskoj.
Do srijede, 31. kolovoza 2016. godine, mogu se podnijeti zahtjevi za privremeni upis, aktivnu registraciju, prethodnu registraciju i izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta. Birači to mogu napraviti i putem sustava e-građani, ako imaju vjerodajnice za ulazak u sustav ili fizički u nadležnim uredima državne uprave, ovisno o tome koji postupak moraju obaviti. Detalje pogledajte OVDJE.
Stranke dužne predati financijske izvještaje
Tijekom izbornog procesa pomno će se pratiti i financiranje izborne promidžbe. Najkasnije sedam dana prije izbora sudionici izbora moraju podnijeti izvještaj o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe i izvješće o troškovima (rashodima) izborne promidžbe.
Uz to, političke stranke te nositelji nezavisnih lista, odnosno nositelji lista grupe birača i kandidati kojima se sredstva za financiranje izborne promidžbe uplaćuju na njihov poseban račun, dužni su sastaviti i Državnom izbornom povjerenstvu dostaviti Financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe s podacima o ostvarenim prihodima za financiranje izborne promidžbe, izvorima financiranja te o izvršenim rashodima za financiranje izborne promidžbe, u roku od 30 dana nakon održanih izbora.
Što se i kako bira?
Birači će na sam dan izbora u deset izbornih jedinica birati po 14 zastupnika. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju troje zastupnika u posebnoj (11.) izbornoj jedinici, a birači pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno 8 zastupnika u posebnoj (12.) izbornoj jedinici, pri čemu troje zastupnika ide srpskoj nacionalnoj manjini
Zastupnici se u 1. do 11. izbornoj jedinici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju. Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata. Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).
U 12. izbornoj jedinici izabran je onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova. Ako dvoje ili više kandidata imaju isti (najveći) broj glasova, izbori se ponavljaju.
Za gotovo mjesec dana birači će izići na birališta i deveti put birati na izborima za parlament. Prema Ustavu, najkasnije 20 dana od provedenih izbora održat će se prvo zasjedanje novog saziva Sabora, a službeno će on biti konstituiran na prvom zasjedanju izborom predsjednika Sabora.
Birači izlaze na devete parlamentarne izbore
Građani su na birališta dosad izlazili osam puta i birali saborske zastupnike. Prvi višestranački izbori za Hrvatski sabor održani su u proljeće 1990. godine, dok je država još imala oznaku 'socijalistička'. Uvjerljivu pobjedu, odnosno većinu u sva tri vijeća, osvojio je HDZ.
HDZ je pobjedio na parlamentarnim, odnosno izborima za Zastupnički dom u kolovozu 1992., kao i na izborima u jesen 1995. godine.
Na parlamentarnim izborima 3. siječnja 2000. godine pobjeđuje koalicija šest stranaka predvođena SDP-om i HSLS-om, HDZ odlazi u opoziciju. Ta se stranka ponovno vraća na vlast u studenom 2003., a pobjeđuje i na izborima u jesen 2007. godine.
U prosincu 2011. vlast osvaja SDP-ova koalicija, HDZ ponovno odlazi u opoziciju
Osmi izbori za Sabor održani su lani 8. studenog. HDZ-ova Domoljubna koalicija osvojila je 59 mandata, SDP-ova koalicija Hrvatska raste 56 mandata, Most nezavisnih lista osvojio je 19 mandata, IDS tri, HDSSB i stranka Milana Bandića po dva, po jedan Reformisti i Živi zid. Međutim i prije konstituirajuće sjednice Sabora došlo je do raskola u Mostu. Drago Prgomet i još dvije zastupnice osnovali su novu stranku Hrid, a od Mosta se oteo i nezavisni Stipe Petrina.
O sastavljanju vlade Most je pregovarao i sa SDP-om i HDZ-om, i nakon što je HDZ odbio tripartitnu vladu, činilo se da će Most Vladu sastaviti sa SDP-om. No sve se promijenilo preko noći, Most je odbacio suradnju sa SDP-om, ponovno se vratio za stol s HDZ-om i početkom siječnja, dva mjeseca nakon izbora, pao je dogovor o suradnji. No Vlada koja je potvrđena krajem siječnja nije dugo potrajala te je iskazivanjem nepovjerenja premijeru, od kraja lipnja u ostavci.
