Plenković je jednodnevni posjet započeo sastankom s Alijevim u njegovoj rezidenciji nekoliko desetaka kilometara od Bakua.

Dvojica čelnika su razgovarali o jačanju gospodarske suradnje, širenju poslovanja hrvatskih tvrtki na tržištu Azerbajdžana, posebno na području ICT-a, farmaceutike i prehrambene industrije. U Baku je doputovao i ministar gospodarstva Davor Filipović.

Plenković je naglasio kako je Azerbajdžan strateški važan za Hrvatsku jer više od 90 posto nafte uvozi iz te zemlje. Dvije države 2013. su stoga pokrenule strateško partnerstvo, a Alijev je prije pet godina bio u Zagrebu.

Plenković mu je u ponedjeljak ponudio hrvatsku ekspertizu u razminiranju.

„Njihova je procjena da sad na svom teritoriju imaju milijun mina, slično procjeni Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj 1995./1996. godine”, rekao je novinarima hrvatski premijer, prvi u službenom posjetu Azerbejdžanu.

On je Alijevim razgovarao i o posredovanju Europske unije u postizanju mirovnog sporazuma između Erevana i Bakua.

Nakon desetljeća neprijateljstava između dvije države, Azerbajdžan je prošli mjesec munjevitom ofenzivom preuzeo kontrolu nad Gorskim Karabahom, pokrenuvši masovni egzodus većine od 120 tisuća etničkih Armenaca iz te regije u susjednu Armeniju.

Plenković je rekao kako je dobro što su u toj operaciji izbjegnuta stradanja civilnih žrtava, što su potvrdili i Ujedinjeni narodi, te kako sada postoji mogućnost povratka etničkih Armenaca i zaštite njihovih prava, za što je Baku pokazao interes.

Najavio je kako bi se za otprilike tjedan dana trebali održati pripremi sastanci na razini savjetnika armenskog premijera i azerbajdžanskog predsjednika o normalizaciji odnosa, pod posredstvom predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. 

Plenković se u Bakuu ponedjeljak sastao i s azerbajdžanskim premijerom Alijem Asadovim i predsjednicom parlamenta Sahibom Gafarovom, nakon čega će se susreo i s predstavnicima hrvatske zajednice u toj zemlji, iz sportskog i inženjerskog svijeta.