Treba li Hrvatskoj, u kojoj dominiraju dva bloka okupljena oko SDP-a i HDZ-a, stranka koja bi se zalagala za liberalizam? Politolog, prof. dr. Zoran Kurelić smatra da je Hrvatska postala relativno konsolidirana predstavnička demokracija s tržišnom ekonomijom, dovoljno reformirana za ulazak u EU, ali da ipak nitko ne pomišlja da je postala funkcionalna liberalna demokracija.

Da bismo državu mogli zvati liberalnom, u njoj bi morala postojati javna politička kultura u kojoj su temeljne slobode, jednakost građana i zaštita privatnosti samorazumljivi većini, a poredak bi trebao funkcionirati tako da institucije štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode. To manifesno nije slučaj u Hrvatskoj. Elite koje su provele transformaciju socijalističkog samoupravljanja u parlamentarni kapitalizam bile su uglavnom neliberalne, ako ne i otvoreno antiliberalne, i to nije potrebno posebno dokazivati. Kod nas nema nijedne stranke koju bismo mogli stvarno prepoznati kao liberalnu, ali nema ni naročitog osjećaja gubitka jer postotak stanovništva koji stvarno civilizacijski dijeli vrednote političke kulture Zapada relativno je malen', ističe Kurelić.

HSLS svoju nekadašnju popularnost, prema Kurelićevom mišljenju, ne može zahvaliti istinskom liberalizmu, nego činjenici da je devedesetih nudio 'relativno građanski nacionalizam, za razliku od etničkog, koji je tada bio 'uzbudljiv' većini'.

Iako se Jozu Radoša (HNS-LD) i Ivana Jakovčića (IDS) kod kuće ne doživljava kao zaštitnike liberalnih ideja, u Europarlamentu oni pripadaju liberalnoj političkoj skupini. Pitamo dr. Kurelića kako to komentira.

'Grupiranje europarlamentaraca u različite grupacije, od kojih je jedna liberalna, razumljivo je i na određeni način doprinosi funkcioniranju Parlamenta, tako da ove grupacije postaju kvazimegastranke koje na osebujan i ponekad komičan način simuliraju diskusije. Kod liberala ima svega i svačega, ali nije ništa bolje ni u drugim skupinama, tako da sama činjenica da netko pripada europskim liberalima nerijetko ne znači da je stvarno liberal. U Hrvatskoj je to još 'veselije' jer dio članstva stranaka koje imaju riječ 'liberalna' u naslovu otvoreno je antiliberalan u svojim vrijednostima i političkom djelovanju', naglašava Kurelić i dodaje kako se u strankama koje se ne zovu liberalne te koje imaju konzervativne i socijaldemokratske programe politikom bave ljudi koji su civilizacijski gledano liberali. No njih je, nažalost, malo.

Poseban problem za Kurelića predstavlja činjenica da dio lokalne ljevice izjednačuje liberalizam s neoliberalizmom i libertarijanizmom te tako, kritizirajući posljedice uvođenja tranzicijskog kapitalizma, sa svim njegovim klijentelističkim ukrasima, odbacuje i temeljne političke vrednote proizašle iz građanskih revolucija.

'Iz ovoga svega lako je zaključiti da bi uvođenje građanskog odgoja trebao biti prioritet u našoj zemlji, ali kao što je poznato, baš je tu inicijativu zaustavio novi ministar znanosti. Kada uoči odsutnost građanske kulture u diskusiji koja se povela oko njegove nespretne izjave o povratu novca za obrazovanje, možda shvati da je razvijanje javne političke kulture proizašle iz liberalne tradicije nešto posve neophodno', zaključio je Kurelić.