Rezoluciju, koja sadrži dvije točke, predstavio je predsjednik parlamentarnog Odbora za unutarnje poslove, sigurnost i nadgledanje KSS-a Daut Haradinaj koji je kazao kako se, ukoliko ustav ne može biti promijenjen, moraju pronaći drugi načini za formiranje vojske, predlažući kao najjednostavniju promjenu postojećeg zakona čime bi se omogućila transformacija KKS-a u vojsku.

Valja napomenuti kako je ustavne promjene u parlamentu moguće provesti uz suglasnost dvije trećine zastupnika, zatim dvije trećine srpskih zastupnika i dvije trećine zastupnika manjinskih zajednica.

Tijekom rasprave kosovski premijer Isa Mustafa rekao je kako je Kosovo ispunilo sve uvjete da dobije oružane snage, ali da međunarodni partneri Kosova zahtijevaju da se formiranje vojske postigne kroz ustavne promjene. Pritom je naglasio kako od Srpske liste nije dobivena suglasnost za promjenu ustava i transformaciju KKS-a.

Ministar sigurnosnih snaga Haki Demoli istaknuo je kako Srpska lista nije zainteresirana za rješavanje tog pitanja, te da je on u periodu od travnja do srpnja prošle godine uputio 18 poziva srpskim zastupnicima kako bi razgovarali o osnivanju vojske, ali se oni nisu odazvali. Demoli je još ranije kazao kako je njegovo ministarstvo provelo sve pripreme, uključujući i potrebno zakonodavstvo o transformaciji snaga, kao i ostale pripreme u suradnji sa Sjedinjenim Državama i savjetničkim ekipama NATO-a.

Kako je rekao, jedino se čeka donošenje političke odluke. 'Na osnovu priprema odredili smo glavne ciljeve koji se tiču porcesa transformacije. Određen je rok, osoblje, budžet, trening i opća infrastruktura. Sigurnosne snage su i s ovim trenutnim kapacitetom spremne za transformaciju', zaključio je Demoli.

I američki veleposlanik na Kosovu Greg Delawie je ranije ocijenio kako snage KFOR-a ne mogu napusti Kosovo prije nego što ono bude sposobno da za samoobranu. 'NATO neće biti uspješan ukoliko za sobom ostavi vakuum. Mislim da je važno podržati postupnu transformaciju Sigurnosnih snaga Kosova u Oružane snage, s ograničenim mandatom obrane na teritoriju Kosova. Ova transformacija treba se dogoditi u skladu s ustavom, kako bi sve strane bile uključene u to. To neće biti lako, ni politički ni logistički, ali moramo prihvatiti ovu transformaciju koja će, definitivno, poboljšati regionalnu sigurnost i to je uvjet za svako eventualno povlačenje KFOR-a', kazao je Delawie.  

Sigurnosne snage, inače, broje oko 2.400 pripadnika, od kojih je 197 iz manjinskih zajednica. Najviše ih je iz turske zajednice, njih 56, iz srpske ih je 46, iz bošnjačke 44, dok su ostali iz aškalijske, romske, goranske, egipćanske, te hrvatske zajednice. Sigurnosne snage se nalaze pod kontrolom KFOR-a, a glavne zadaće su zaštita civilnog stanovništva tj. traganje i spašavanje, uklanjanje eksplozivnih naprava, gašenje požara. Osnovane su 21. siječnja 2009. godine iz snaga Kosovskog zaštitnog korpusa.

Kosovo, pak, prema planu međunarodnog posrednika Ujedinjenih Naroda na Kosovu Marttija Ahtisaarija ima pravo na oružane snage koje su naoružane samo lakim naoružanjem i broje 2500 vojnika u aktivnom sastavu i 800 vojnika rezervnog sastava.