Komisija od Hrvatske zahtijeva da osigura dobro gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim. Traži se poduzimanje mjera kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite na lokaciji Crnom brdu u Biljanima Donjim, nedaleko od Benkovca, u skladu s pravom EU-a. Na lokaciji se trenutačno odlaže velika količina kamenog agregata koji nastaje kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske. S obzirom na to da hrvatska nadležna tijela taj materijal nisu klasificirala kao otpad u skladu s propisima EU-a o otpadu, oko 140.000 tona tog potencijalno štetnog kamenog agregata odlaže se izravno na tlo, što utječe na ljudsko zdravlje i okoliš.

U skladu s pravom EU-a Hrvatska bi trebala uvesti mjere za zaštitu podzemnih voda i sprečavanje raspršivanja štetnih čestica u zraku. Hrvatska krši Direktivu EU-a jer se na lokaciji u Biljanima Donjim već više od tri godine otpad odlaže protivno zahtjevima te bez ikakvih konkretnih planova za dobro gospodarenje i sanaciju navedene lokacije.

Nakon što je Hrvatskoj u ožujku 2015. poslana službena opomena, nije osigurano da se gospodarenjem otpadom u Biljanima Donjim ne ugrožavaju ljudsko zdravlje i okoliš. Zbog toga je Komisija odlučila poslati obrazloženo mišljenje. Ako Hrvatska ne postupi u skladu s tim u roku od dva mjeseca, predmet se može uputiti Sudu Europske unije, objavila je Europska komisija.

Potom, Komisija upućuje predmet protiv Hrvatske Sudu EU-a jer nije ratificirala pristupanje EU-a Međunarodnoj konvenciji Eurocontrola, potpisan 2002., niti je položila isprave o njegovoj ratifikaciji. Eurocontrol je međuvladina organizacija u kojoj sudjeluje više od 40 država. Brojne aktivnosti Eurocontrola važne su za EU, osobito u pogledu provedbe jedinstvenog europskog neba, što je i jedan od prioriteta strategije zrakoplovstva za Europu. Komisija smatra kako Hrvatska, zbog toga što ga još nije ratificirala, ne ispunjava obveze iz Ugovora o Europskoj uniji. Iako je razmijenjeno mnogo dopisa s hrvatskim vlastima od ožujka 2014., nisu poduzete sve potrebne mjere za ratifikaciju Protokola. Komisija zbog toga predmet protiv Hrvatske upućuje Sudu Europske unije, izvijestila je Europska komisija.

Također Komisija poziva Hrvatsku, Cipar, Finsku, Grčku, Luksemburg, Portugal, Sloveniju, Španjolsku i Švedsku da primijene propise EU-a o hipotekarnim kreditima i da u potpunosti prenesu propise EU-a o hipotekama. Direktivom o hipotekarnim kreditima žele se poboljšati mjere zaštite potrošača u cijelom EU-u uvođenjem odgovornog postupanja pri davanju zajmova na razini EU-a.

Poboljšanje pravila o hipotekarnim kreditima potrošačima će se pružati jasnije i razumljivije informacije nakon uvođenja Europskog standardiziranog informativnog obrasca (ESIS), što će zajmoprimcima omogućiti da bolje razumiju rizike povezane s hipotekarnim ugovorom te da uspoređuju ponude i traže najbolji kreditni proizvod koji odgovara njihovim potrebama uz najpovoljnije uvjete. Europskim standardima za procjenu kreditne sposobnosti podnositelja zahtjeva za hipotekarni kredit omogućit će se bolja zaštita najranjivijih potrošača od prezaduženosti. Države članice morale su prenijeti te propise u nacionalno zakonodavstvo do 21. ožujka 2016. Budući da su propustile izvorni rok, navedenim državama članicama poslane su službene opomene u svibnju 2016. Današnji je zahtjev u obliku obrazloženog mišljenja. Ako navedene države članice ne postupe u skladu s tim u roku od dva mjeseca, predmeti protiv njih mogu se uputiti Sudu EU-a, naveli su iz Europske komisije.