USTAVNA TUŽBA

Hoće li Mihajlo Hrastov natrag u zatvor 7. siječnja ili ne?

30.12.2015 u 11:39

Bionic
Reading

Za osam dana istječe šestomjesečna odgoda izvršenja zatvorske kazne Mihajlu Hrastovu, pravomoćno osuđenom zbog protupravnog ubojstva 13 i ranjavanja dvojice neprijateljskih vojnika na Koranskome mostu 1991., ali još se ne zna hoće li i otići u zatvor jer je podnio ustavnu tužbu protiv osuđujuće presude, a može predati i novu molbu za odgodu izvršenja kazne

Šestomjesečna odgoda izvršenja zatvorske kazne istječe 7. siječnja, potvrdila je Hini glasnogovornica karlovačkog Županijskog suda sutkinja Jasna Radman.

'Sudac izvršenja Županijskog suda u Karlovcu donio je rješenje 7. srpnja 2015. o odgodi nastupa izvršenja kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci po zakonskoj osnovi obiteljskih razloga, s tim da se sveukupna odgađanja kazne po Zakonu o izvršenju kazne zatvora ograničavaju na najdulje dvadeset mjeseci', rekla je Radman.

Sudac izvršitelj  Ante Ujević rekao je Hini da ne zna hoće li Hrastov 7. siječnja u zatvor ili ne. 'Nisam dobio molbu za odgodu, rok za molbu je tri dana prije roka izvršenja. Ako ona ne stigne, 7. siječnja slijedi odlazak u zatvor. Ako molba stigne, neće biti izvršenja dok se o njoj ne odluči, a odluka će, naravno, ovisiti o kvaliteti molbe,' rekao je Ujević.

 Ustavni sud nije tražio spis, rekao je i dodao da je spis na vanraspravnom vijeću Županisjkog suda u Karlovcu. 'Vanraspravno vijeće već nekoliko mjeseci odlučuje o žalbi Hrastova na odluku Suda da on mora naknaditi troškove suđenja oštećenicima, obiteljima poginulih razoružanih neprijateljskih vojnika, jer je proglašen krivim. Riječ je o oko 150.000 kuna. Na tu se odluku žale i oštećenici, smatrajući da im taj trošak treba nadoknaditi država,' rekao je Ujević.

U predusi se naime navodi da je Hrastov djelovao kao pripadnik posebne jedinice policije u vrijeme kada su jedinice MUP-a i Zbora narodne garde odbijale napade aktivnog i rezervnog sastava JNA na Karlovac.

Hrastovljevi branitelji Igor Meznarić i  Krešimir Vilajtović čekaju očitovanje Ustavnog suda o podnesenoj ustavnoj tužbi protiv osuđujuće presude Vrhovnog suda.

'Naravno da će o toj odluci ovisiti daljnji potezi našeg branjenika gospodina Hrastova. Sve to ovisi o nekoliko čimbenika, a nakon što primimo odluku Ustavnog suda moći ćemo više reći o daljnjim pravnim koracima,' rekao je Meznarić.

Nije želio govoriti o argumentima predočenim Ustavnom sudu u tužbi jer bi to, kazao je, bila 'neprimjerena komunikacija s Ustavnim sudom Republike Hrvatske, ali i s Vrhovnim sudom'.

Odvjetnik Vilajtović je još prilikom izricanja presude rekao da 'osuđujuću presudu treba napasti Ustavnom tužbom jer Hrastov sigurno nije kriminalac, već heroj Domovinskog rata'. Tada je naveo da se na Ustavni sud ide s argumentima pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i bitnih zakonskih povreda na suđenju na Vrhovnom sudu.

Karlovački Županijski sud je u ovom postupku donio tri oslobađajuće presude s obrazloženjem da je Hrastov u razoružane neprijateljske vojnike pucao u nužnoj obrani, no Vrhovni je sud četiri puta donio osuđujuće presude na osam, sedam te četiri godine zatvora i ta je četverogodišnja kazna potom potvrđena također na Vrhovnom sudu.

Hrastov je prvu četverogodišnju kaznu počeo služiti još u svibnju 2009. godine u Lepoglavi, ali je odlukom Ustavnog suda, zbog proceduralnih razloga, pravomoćna presuda bila ukinuta, te je on pušten na slobodu pred Božić 2010. godine, što će, zajedno s pritvorom od 6. ožujka do 4. rujna 1992., biti uračunato u kaznu ako bude išao u zatvor.

Prema presudi Vrhovnog suda, 'nema nikakve dvojbe da je upravo Mihajlo Hrastov na mostu preko rijeke Korane u Karlovcu ispalio u rezerviste veći broj hitaca iz mitraljeza te ih tako lišio života'.

'Prema rezultatima provedenog dokaznog postupka, a naročito materijalnim tragovima s lica mjesta analiziranim od strane balističkog i medicinskog vještaka, nije utvrđeno da bi optuženik odbijao bilo kakav napad na sebe ili život i tijelo svjedoka Gorana Čerkeza,' navedeno je među ostalim u toj presudi. U obrazloženju visina zatvorske kazne od četiri godine ističe se da je brojnost žrtava izuzetno teška, ali da je u konkretnom slučaju doista bilo uvjeta za blaže kažnjavanje.

Hrastov je proglašen krivim jer je postupio protivno Pravilniku o zakonima i običajima rata na kopnu (sastavni dio Haške konvencije iz 1907.) i protivno Ženevskoj konvenciji (iz 1949.) o postupanju s ratnim zarobljenicima, po kojima, piše u predusi Vrhovnog suda,  'nije smio, nakon što je primio zadatak da sa svojom grupom čuva i preprati u prostorije Policijske uprave grupu vojnika, pucati na njih na Koranskom mostu, jer nisu bili neposredno ugroženi životi njega i drugih policajaca'.