Mandati naših zastupnika u Europskom parlamentu privode se kraju. Nekoliko hrvatskih europarlamentaraca iz redova HDZ-a, koji su na europskoj razini okupljeni u Europsku pučku stranku (EPP), osvrnulo se na svoj mandat, ali i na trenutačno 'stanje Unije' tijekom posjeta hrvatskih novinara Bruxellesu. Najavili su i koje bi teme mogle obilježiti predizbornu kampanju stranaka europskog desnog centra
'Baš pregovaramo unutar Parlamenta s kolegom Piculom oko novog instrumenta od šest milijardi eura za plan rasta za zapadni Balkan. To će naznačiti veliku promjenu u smislu konvergencije i pridruživanja tih zemalja EU-u', kazao je Karlo Ressler. I dok je BiH trenutačno na 30 - 40 posto prosječne razvijenosti u EU-u, Hrvatska je, kako kaže, u deset godina članstva skočila sa 60 na 75 posto.
Što se tiče tema na kojima će se lomiti koplja u kampanji za nadolazeće europske izbore, Ressler kaže da će glavna dijalektika biti sukob između 'zdravorazumskih politika desnog centra na jednoj strani i ideja koje negiraju ekonomske datosti i činjenicu da su se raspale postmodernističke iluzije o kraju svih sukoba diljem svijeta', ističe Ressler, dodavši da je sadašnja šefica Komisije Ursula von der Leyen, koja će vjerojatno biti i EPP-ova Spitzenkandidatkinja, započela svoju kampanju upravo time.
vezane vijesti
'To su teme na kojima smo radili kroz različite dokumente u ovih pet godina. S jedne strane tu je sigurnost, u što zasigurno u širem smislu spadaju i migracije. Tu je svakako i obrana, a s druge strane i gospodarstvo', kaže Ressler, istaknuvši da je konkurentnost unutar EU-a posljednjih godina zbog nekih političkih grupa postala čak prljava riječ.
Što se pak tiče predizborne kampanje za europske izbore na razini Hrvatske, Ressler kaže da je u hrvatskom kontekstu prošlo vrijeme poetičnog opisivanja ljepote europskog projekta. 'Mislim da nas takve kampanje ne bi daleko dovele što se tiče izlaznosti hrvatskih građana na EU izbore', dodaje. 'Ipak, svi se slažemo da je Hrvatska postala jača, snažnija, uređenija i u međunarodnom smislu više prepoznatljiva', ističe.
Ressler se kao eurozastupnik tijekom ovog mandata bavio trima temama – proračunskim politikama (ravnomjeran razvoj), migracijama i umjetnom inteligencijom s digitalnom transformacijom.
'Migracijski akt bila je možda tema gdje su se stavovi dva najveća europska kluba (EPP i S&D), pa tako i HDZ-ovih i SDP-ovih eurozastupnika najviše razlikovali', kaže Ressler, dodavši da će ipak dobar dio europskih konzervativaca (ECR) stati iza ovog dokumenta, a s druge strane najviše negoduju Zeleni.
'To da ga Zeleni neće podržati pokazuje samo da postoje političke grupacije koje su imale disproporcionalan učinak na to kako se oblikuje ova rasprava, s različitim nerealnim, eksperimentalnim i suludim idejama', kaže on.
'Sada kada je važno doći do dogovora - kojim nitko nije potpuno zadovoljan, ali je puno bolji nego ono što imamo - oni nisu spremni nadići uskogrudne ekološke interese u korist europskog konsenzusa', dodaje.
Ressler je komentirao i trendove popularnosti europskih stranaka/klubova. Kako kaže, socijaldemokrati su u padu, a najveći pad dogodit će se kod Zelenih i Liberala. 'S druge strane jasno je da će jačati i krajnosti na lijevoj i desnoj strani spektra - krajnja ljevica, ID i ECR - i neće biti homogeni nakon izbora.
Sunčana Glavak osvrnula se na predikcije o plasmanu njihova europskog kluba (EPP) na nadolazećim izborima. 'Zadnje istraživanje iz veljače pokazuje da ćemo imati četiri mandata više, što jasno pokazuje koja je opet vodeća grupacija u Europskom parlamentu', kaže.
Ono na čemu će oni iz EPP-a sigurno raditi, kako kaže Glavak, suočavanje je s euroskeptičnim sentimentom unutar EU-a. 'Ne smijemo zaboraviti da unutar grupacije političkih stanaka koje djeluju u Europskom parlamentu postoje stranke koje uopće ne dijele europske vrijednosti, a one su i dalje tu. Dakle euroskeptici neće nestati s političke scene', kaže Glavak.
'Vidjeli smo i recentna zbivanja prije dva tjedna, kad je izašlo na vidjelo da je jedna kolegica izravno surađivala s Rusijom i bila njihov propagator unutar Europskog parlamenta', dodaje ona, ističući da s druge strane i svi podaci ukazuju na to da Rusija pojačava svoje napore da naruši demokratske procese unutar EU-a.
I eurozastupnica iz redova HDZ-a Željana Zovko očekuje da će EPP dobiti više glasova na sljedećim izborima jer će, kako kaže, oni kao klub desnog centra održavati stabilnost EU-a u vrlo izazovnim vremenima.
'Trump vjerojatno dolazi na vlast u SAD-u i cijela transatlantska situacija se mijenja. Macron je u Francuskoj dekonstruirao snažne stranke, populizam jača i sad će porasti utjecaj desnog centra, što će ići na veliku štetu liberala', kaže Zovko. Od talijanskih stranaka bi pak mogao porasti broj zastupnika EPP-a iz stranke desnog centra Forza Italia, smatra ona.
Upozorila je i na ruski utjecaj koji se pojačava diljem cijele Europe, s ciljem da razori temelje demokracije. 'Oni su svugdje - Francuska, zapadni Balkan, Italija. Rusi financiraju sve ono što se događa na internetu. Ovdje ćemo voditi hibridni rat jer je u pitanju budućnost Europe, naša sigurnost je ugrožena', ističe Zovko.
'Von der Leyen će biti najviše na udaru, a tiha većina koja nije izlazila na glasanje sad će tražiti desni centar, odnosno konzervativce. Mi smo konzervativci koji su se prilagodili novim vrijednostima', dodaje.
Glavak, koja je bila u posebnom Odboru za dezinformiranje i uplitanje u procese, istaknula je da je u EU-u zabilježeno 17.000 dezinformacija (prema analizi ESA-e) u proteklih devet godina.
'Ništa se ne događa slučajno, pale su i stranice EP-a. Opasnost predstavljaju i zatvorene grupe na WhatsAppu i sličnim aplikacijama, ali i društvene mreže poput TikToka. Građani su svakodnevno izloženi dezinformacijama i kibernetičkim napadima koji prije svega ciljaju na javne institucije', ističe ona.
Eurozastupnik Tomislav Sokol kaže da EU sada zauzima puno čvršći stav prema ilegalnim migracijama. 'One iluzije kao 2015., da će prolazak ilegalnih migranata s Bliskog istoka obogatiti Europu, više nema. Tako da ovaj pakt o migracijama pokazuje da ih EU puno ozbiljnije shvaća nego prije', kaže Sokol.
On je u ovom mandatu bio izvjestitelj EPP-a za Direktivu o potrošačkim kreditima, a to je, kako kaže, rezultiralo time da nema više povećanja minusa na računima bez izričitog pristanka svakog građanina.
'Banke će morati dati više informacija o svim rizicima prilikom uzimanja kredita – neće više biti reklamiranja o tome kako će 'krediti riješiti sve vaše probleme' i slično', ističe Sokol.
'Sad pregovaramo još o europskoj digitalnoj putovnici. To konkretno znači da će svi naši podaci biti digitalizirani i na istom mjestu – u aplikaciji. Moći ćemo im pristupiti gdje god se nalazimo u Europi i svaki liječnik moći će na svom jeziku vidjeti sve vaše zdravstvene podatke i prepisati vam terapiju puno brže i jednostavnije nego prije', dodaje.
Još jedan važan paket zakona koji je u pregovorima, a koji za vrijeme ovog mandata neće biti dovršen, tiče se lijekova.
'Pregovaramo o tome da svi lijekovi moraju doći u sve države članice u isto vrijeme – da ne dolazi do situacija da neki inovativni lijekovi prvo dođu u Njemačku, pa onda u Hrvatsku, Slovačku ili Češku za dvije godine', ističe Sokol.
Na inicijativu nekolicine zastupnika EPP-a i S&D-a, Komisija je izašla i sa zakonodavnim prijedlogom o jedinstvenom punjaču, što je rezultiralo zakonom koji je ove godine stupio na snagu za sve osim za laptope, a koji će imati jedinstven standard od 2026.
Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.
