Koji su glavni simptomi, zašto ljudi i dalje strahuju od preventivnih pregleda koji mogu biti ključni te koliko je medicina uznapredovala, teme su o kojima smo razgovarali s doktoricom Vlastom Cvetnić, dr. med. spec. radiologije iz Poliklinike Medikol u Čakovcu.

'Rak pluća je najčešći kod pušača – prema statistikama, čak je 90 posto raka pluća kod muškaraca i 70 posto kod žena uzrokovano pušenjem. Nakon toga slijedi ekspozicija nekim tvarima koje se udišu pri radu, npr. radonu, azbestu, siliciju. I kronične upalne bolesti pluća koje rezultiraju fibrozom, odnosno stvaranjem ožiljaka u plućima, povećavaju rizik razvoja raka. Zasad se još ne zna koliki je utjecaj onečišćenja zraka koji udišemo', kaže nam dr. Cvetnić.

Uzrok mogu biti i genetske mutacije

Brzina širenja bolesti ovisi, kao i kod karcinoma ostalih lokalizacija, o tipu karcinoma i o stanju imunološkog sustava. Važno je i koje su se genetske mutacije dogodile u stanicama raka, a jedna od njih je EGFR mutacija kod adenokarcinoma pluća, koja direktno utječe na brzinu rasta.

'Tumori brže rastu kod pušača. Zbog velikog broja faktora koji utječu na brzinu rasta nema jednostavne formule da se ona izračuna i predvidi. Vrijeme udvostručenja volumena tumora kreće se od šest mjeseci do više od 12 mjeseci. Neke vrste metastaziraju dok je tumor još vrlo mali, takav je karcinom malih stanica', kaže nam doktorica.

Prema postojećim podacima, petogodišnje preživljenje od raka pluća u Hrvatskoj iznosi deset posto. Da bi rezultat liječenja bio bolji, potrebno ga je dijagnosticirati što ranije.

'Petogodišnje preživljenje kod prvog stadija je do 80 posto', ističe dr. Cvetnić, dodajući da je prema nekim studijama osam posto raka pluća nasljedno, uzrokovano genskim mutacijama koje se prenose u obitelji. 'Kada u obitelji više članova ima karcinom pluća, uzrok može biti u ekspoziciji istim štetnim tvarima ili u nasljeđu', navodi doktorica.

Operacija, imunoterapija i lijekovi

Upitana koliko su medicina i tehnologija napredovale posljednjih godina po pitanju raka pluća, dr. Cvetnić nam odgovara da je napredak u radiološkoj dijagnostici posljedica široke dostupnosti spiralnih CT uređaja kojima se otkrivaju i najsitniji čvorići u plućima.

Pojašnjava nam da nakon što se radiološkom ili bronhoskopskom obradom postavi sumnja na karcinom potrebno je napraviti tkivnu analizu i odrediti o kojoj je vrsti tumora riječ. Slijedi određivanje stupnja proširenosti karcinoma, kako unutar toraksa, tako i utvrđivanje postoje li udaljene metastaze.

'Karcinom pluća najčešće metastazira u kosti, nadbubrežne žlijezde, mozak i jetru, a od dijagnostičkih metoda se koriste CT i MR te, kada je potrebno, scintigrafija kostiju i PET-CT snimanja. Liječenje ovisi o proširenosti bolesti, vrsti tumora i stanju ostalog plućnog parenhima, a sastoji se od operacije u ranim stadijima, zračenja i kemoterapije. Zadnjih godina se kod nekih tumora provodi imunoterapija (liječenje specifičnim protutijelima) i lijekovi koji ciljano blokiraju neke receptore na stanicama, kao što je ranije spomenuti EGFR', navodi dr. Cvetnić.

Naglašava da treba što ranije reagirati na pojavu simptoma i ranije započeti liječenje, upozoravajući da smo u Europskoj uniji na začelju po preživljenju oboljelih, a razlog tome je otkrivanje karcinoma u poodmakloj fazi.

Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća

Doktorica kaže da se najbolji rezultati postižu dok se simptomi nisu ni pojavili, zbog čega je u Hrvatskoj od 2020. godine uveden Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća, a prošle godine na kongresu za CT dijagnostiku ocijenjen je najboljim screening programom u svijetu. U dvije godine provedbe tog programa otkrivene su 134 osobe s karcinomom, od kojih je pola izliječeno, a odaziv je 95 posto. Hrvatska je prva u Europi pokrenula ovakav nacionalni program i jedna je od prve tri zemlje u svijetu.

'Takvi programi su se pokazali učinkovitima u SAD-u i zemljama Europske unije. Programom su obuhvaćene osobe između 50 i 75 godina s pušačkim stažem većim od 30 godina i oni koji su prestali pušiti u posljednjih 15 godina, a ranije su pušili preko 30 godina. Osobe koje zadovoljavaju takve kriterije se od liječnika obiteljske medicine upućuju na niskodozno CT snimanje toraksa u za to određene ustanove. Snimanje se obavlja na uređajima sa 128 redova detektora po posebnom protokolu za niskodozno snimanje.

Osjetljivost CT-a je značajno veća u usporedbi s klasičnim rendgenskim snimkama. Pacijenti trebaju priložiti, ako imaju, raniji CT toraksa. Time se izbjegava nepotrebna dodatna obrada kroničnih benignih lezija. U slučaju akutnih respiratornih simptoma pregled se odgađa četiri-šest tjedana. Snimanje se ponavlja za godinu dana i nakon toga svake druge godine. Osobe sa simptomima koji upućuju na karcinom pluća trebaju obaviti pulmološki pregled, odnosno nisu uključene u program', pojašnjava nam dr. Cvetnić.

Dodaje i da dio ljudi posvećuje dovoljno pažnje zdravlju dok drugi iz straha od ishoda pregleda ili nedostatka vremena zanemaruju i preventivne preglede i simptome. 'Savjetujem pušačima koji puše ili su pušili 30 godina, a stariji su od 50 godina, da se jave svojim obiteljskim liječnicima. CT pluća se snima ležeći na leđima za vrijeme samo jednog udaha i doista nije neugodna pretraga', poručuje dr. Cvetnić.