'Faza cvjetanja, faza oplodnje je krenula. Uvijek negdje krajem travnja imamo jedan jači mraz. Prije desetak godina mi smo 26. i 27. travnja imali temperature do minus 9 stupnjeva Celzijusa. Prema tome ovo će biti katastrofalno za višegodišnje nasade. U isto vrijeme ovih dana već pomalo počinjemo u istočnoj Slavoniji, sjetvu soje i kukuruza. Divim se kolegama, tehnolozima koji će morati pripremiti sjetveni sloj u ovako izrazito suho tlo', rekao je Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gostujući u Studiju 4 HTV-a.

Dodao je kako je godina katastrofalno krenula za poljoprivredne usjeve. Istaknuo je i da će urod će biti manji i nekvalitetan.

Rekao je kako su radili jedan veliki projekt za Europsku uniju gdje se tražilo da projiciraju što će biti 2000-2009. Izvješće su, kaže, predali negdje 2001.-2002.

'Kad sam gledao te podatke, nisam bio uvjeren da će se to događati, međutim, već sada živimo 20 godina u ovom vremenskom razdoblju gdje smo to projicirali i sav onaj najcrniji scenarij se događa', rekao je.

Dodao ja kako je najveći problem što je poljoprivreda tvornica na otvorenom.

'Sve su veći ekstremi, sve su veće amplitude. Izazovi u budućnosti u poljoprivredi bit će sve veći, a hrana je nešto bez čega ne možemo', naglasio je.

Na pitanje kako se poljoprivrednici u svemu tome moraju snaći, Kisić je objasnio kako to ide od mijenjanja načina obrade, roka sjetve, ali je tu u isto vrijeme i znanstvena struka koja mora pronaći nove hibride i nova vegetacijska razdoblja.

'Nešto što je bilo normalni uzgoj 90 dana, morat ćemo ići prema uzgoju od 60 dana. Mi klimatske promjene ne možemo zaustaviti, ali se njima moramo prilagoditi i ublažiti posljedice', istaknuo je.