Europska unija gotovo dva desetljeća promovira cjeloživotno obrazovanje. U kojim državama EU-a najbolje funkcionira taj koncept i kako Hrvati kotiraju među članicama prema ulaganju u obrazovanje
Zamisao Programa za cjeloživotno obrazovanje, koji je Europska unija uspostavila još 2006., bila je unaprijediti europsko društvo i stvoriti od njega napredno društvo znanja s održivim gospodarskim razvojem, većim brojem kvalitetnih radnih mjesta te jačom društvenom kohezijom. No koliko odraslih u Europi danas ulaže u svoje obrazovanje?
vezane vijesti
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DSZ), koncept cjeloživotnog učenja najviše je zaživio na sjeveru Europe. Čak 36,2 posto Šveđana u dobi od 25 do 64 godine prolazi neki vid izobrazbe ili usavršavanja. Slijede Danska s 27,9 posto i Island s 27,9 posto stanovnika koji su sudjelovali u nekoj vrsti obrazovanja ili usavršavanja u razdoblju od mjesec dana prije anketiranja.
I dok se nama susjedna Slovenija s 22,3 posto nalazi na visokom šestom mjestu, odmah iza sjevernih zemalja, Hrvatska se s 4,4 posto smjestila na europsko dno, između Srbije (5,2 posto), Grčke (5,2 posto) i Bugarske (1,7 posto), pri čemu smo debelo ispod europskog prosjeka od 11,9 posto.
