Suncem okupano Erdutsko vinogorje, smješteno duž desne obale Dunava, na potezu od Aljmaša preko Erduta do Dalja, vikendom privlači brojne posjetitelje koji mogu uživati u onom najboljem što nudi ovaj kraj, a to je vino. Iako je počela berba, to nije omelo vinare da otvore svoje podrume i ugoste ljubitelje dobre kapljice. Na potezu uz Dunav može se tako posjetiti vinarije Antunović, Brzica, Janečić, Iuris, Siber i Erdutske vinograde, a s nekima od njih za tportal porazgovarali smo o vinskom biznisu i njihovim očekivanjima
Svojim položajem i ljepotom posebno se ističe obiteljska vinarija Brzica, smještena na uzvisini s koje se pruža prekrasan pogled niz padinu na Dunav. Sa svega šest hektara, odnosno 29 tisuća trsova, vinarija proizvodi oko 45 tisuća litara vina, 60 tisuća butelja, od čega je trećina bijelih vina, a dvije trećine su crna. U bijelima prednjače graševina i chardonnay, a u crnima cabernet souvignon, merlot i pokoja kupaža.
'Specifični smo po tome što jedini na kontinentu imamo nasad sorte grožđa vranac koje se pokazalo dobrim u ovim krajevima, iako je to jedna od najznačajnijih sorti u Crnoj Gori i Makedoniji. No tu smo sortu zatekli na ovom prostoru, pa smo ju i zadržali i pokazala se odličnom', objašnjava nam glava obitelji Ivo Brzica.
Priča o vinariji Brzica započela je intenzivnijim radom 2011. godine
'Počelo je slučajno, iako ništa nije slučajno', šaljivo kaže Ivo te dodaje da se u vinarstvo upustio iz ljubavi prema čaši dobrog vina, a onda je hobi prerastao u posao. 'Tu je i ljubav prema pravim slavonskim delicijama, kulenu i drugim domaćim proizvodima, pa se sve to sjedinilo u za goste pravi gastronomski užitak', zaključuje.
Prema Brzičinim riječima, što se vina tiče, njihova strategija je proizvodnja isključivo vrhunskih vina, a nastojat će ih plasirati kvalitetnim restoranima diljem Hrvatske. No vinarija Brzica širit će se i u drugim segmentima. Iduće godine planira otvaranje smještajnih kapaciteta visoke klase.
Veliki planovi, a sve u smjeru elitnog turizma
'Neka naša saznanja koja smo stekli kroz posjete i kušanja vina su da ovdje dolazi zaista dio visokokvalitetnih gostiju koje privlači prekrasna priroda i ljepota Dunava. Smatram da Hrvatska treba svoj turizam orijentirati i prema, uvjetno rečeno, elitnom turizmu, a Slavonija ima sve preduvjete za to. Ovaj kraj može ponuditi ribolov, lov, cikloturizam, treking te sve vrste rekreacije i aktivnog odmora. I što je najvažnije, ovdje turizam može trajati cijele godine, nema sezone. Nažalost, još treba riješiti problem komaraca, ali čvrsto vjerujem u razvoj ovoga kraja', kaže Ivo te dodaje kako tome u prilog govori činjenica da se u Erdut doselilo nekoliko Nijemaca i Austrijanaca.
Na naš upit pomaže li u razvoju turizma toga kraja, kao i promidžbi same vinarije, to što mu je supruga Snježana pomoćnica ministra turizma, Brzica odgovara: 'Počeli smo daleko prije njezinog političkog angažmana, tako da je naše razmišljanje bilo od ranije u tome smjeru da turizam smatramo nečim što ima perspektivu. Jednostavno bih rekao da svatko radi svoj posao', zaključuje sa smiješkom Brzica.
Ima li ipak nekih očekivanja od Vlade u kojoj sudjeluje i njegova supruga, Brzica odgovara: 'Mi vinari ne očekujemo ništa posebno. Što se tiče neke investicijske aktivnosti, to je manje-više sada potpomognuto raznoraznim potporama iz europskih fondova i ide svojim tijekom. Među poteškoćama s kojima se susrećemo najveći problem je plasman vina i tržište koje sigurno može biti uređenije i bolje', smatra Brzica.
Prema njegovim riječima, malim vinarima teško je doći do izražaja u nekim turističkim objektima na Jadranu, u kojima dominiraju velike hrvatske vinarije.
'Osobno očekujem i da se taj kontinentalni turizam malo više afirmira, postane jednako interesantan kao i morski. Smatram da je najvažnije da promocija, odnosno informacija o tom kontinentalnom turizmu, dođe do onih koje to zanima, a to mora biti sustavni proces nalik onome što se radilo s promoviranjem hrvatske obale. Očekujem da se naši potencijali, poput Dunava kao europske poveznice, u značajnoj mjeri iskoriste i ukomponiraju s morskim turizmom', kaže Brzica.
Erdutski vinari, što se promocije tiče, ipak ne sjede prekriženih ruku. Organiziraju brojne manifestacije i posjete, a jedna od njih je Wine&bike tour koja je početkom rujna okupila više od tisuću posjetitelja. Neki od njih su sudjelovali u biciklističkoj utrci po vinogradima dok su druge privukli teatar na otvorenom i koncertni nastupi popularnih hrvatskih glazbenika. Da gostima ništa ne nedostaje, uvijek budno pazi vlasnik vinarije Siber. U njegovom vinogradu česta su okupljanja uz čobanac ili neka druga poznata tradicijska jela.
'Prostora ima, vina ima, hrane ima. Sve bude pod kontrolom, ali veselo', objašnjava Mladen Siber koji zajedno sa suprugom vodi vinariju.
Na posjete, priznaje, utječe i vrijeme, pa produžetak ljeta rezultira masovnijim priljevom gostiju. No to nije pravilo jer za Vincekovo ni hladno vrijeme ne sprečava brojne goste da uživaju u gostoprimstvu Siberovih pa ih pohode unatoč niskim temperaturama i košavi s Dunava.
Posjetiteljima je najzanimljiviji njihov uzidani podrum, koji se nalazi ispod vinograda, a za koji se treba opskrbiti toplijom odjećom. Obiteljska vinarija Siber na deset hektara vinograda najviše proizvede grožđa za prodaju, a vina od 15 tisuća do 18 tisuća litara.
'U zagrljaju Dunava, sunca i žene'
'Proizvodimo i pjenušac, ali u manjim količinama, oko 2000 boca. No to je više za osobnu potrošnju: kad dođu prijatelji i u nekim prigodama. Velik uspjeh postižemo rozeom. Na jednom je ocjenjivanju, među dvadeset i četiri konkurenta, bio najbolje ocijenjen', ističe Siber.
Na potezu vinarija uz Dunav svakako treba iskoristiti priliku i posjetiti vinariju Antunović u Dalju, u vlasništvu jedine samostalne vinarke Podunavlja. Graševina čini 70 posto ukupne proizvodnje ove vinarije, a grožđe dobiva sa sedam hektara vlastitoga nasada vinograda. U vinarsku priču Jasna je krenula prije 15 godina, a svoju je kušaonicu vina i vinariju kapaciteta 75 tisuća litara izgradila prije osam godina. Za svako vino koje proizvodi izborila je status vrhunskog vina, a ne krije da tajna leži u ženskoj noti. Upravo to ističe i etiketama na kojima su simboli žene i loze, uz prigodnu poruku 'U zagrljaju Dunava, sunca i žene'.
Iz čarobnog zagrljaja vina, prirodnih ljepota i dobre hrane gostima se teško odvojiti pa, kaže Jasna, teška srca napuštaju erdutski kraj. Ali svi oni koji jednom dođu uvijek se rado vraćaju, zaključuje.
