sanacija posljedica potresa

Albanci na brzinu uzeli milijardu eura, a mi na čekanju: Stručnjak kaže da su oni svoje odradili. Gdje je zapelo?

26.05.2020 u 18:13

Bionic
Reading

Hrvatska piše dokument za Svjetsku banku koji će biti podloga za organiziranje donatorske konferencije za prikupljanje pomoći i saniranje štete od potresa. Potvrdio nam je to Josip Atalić, profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, čije će analize biti dio spomenutog dokumenta. Kada će biti organizirana, tko će je organizirati i gdje, nije znao reći

Jutro 22. ožujka 2020. Zagrepčanima će ostati u trajnom sjećanju. Najjači potres u posljednjih 140 godina prodrmao je metropolu. Jedna djevojčica je poginula, ljudi su panično bježali iz domova i bolnica. Epilog je šteta procijenjena na 5,6 milijardi eura, pregledano je gotovo 20 tisuća zgrada, od kojih je nešto više od četiri tisuće proglašeno privremeno neuporabljivima, a njih 1112 u potpunosti. Procjenjuje se da su oštećene oko 24 tisuće nekretnina.

Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije poslan je na e-savjetovanje, a kako nas čekaju izbori te formiranje Vlade i Sabora, neće biti donesen prije zime. Je li mogao i trebao biti donesen prije raspuštanja Sabora, za oporbu nije bilo dileme.

'Što se tiče struke, zakon je mogao odavno biti u proceduri'

Za vikend je politička platforma Možemo uz stranke Zagreb je naš, Nova ljevica, ORaH, Radnička fronta i Za grad organizirala konferenciju za medije, s koje su prozvali zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i premijera, kako su ga nazvali, potres-dezertera Andreja Plenkovića. Tada su naveli da je Albanija dva mjeseca nakon potresa koji ju je pogodio organizirala donatorsku konferenciju na kojoj su skupili milijardu eura da bi sanirali štetu.

Josip Atalić, koji je s kolegama danonoćno radio na utvrđivanju štete od potresa, kaže da se spomenuti zakon mogao donijeti, ali da se politički 'stake holderi nisu mogli dogovoriti'.

'Ne znam gdje je zapelo, ali očito da negdje jest. Što se tiče struke, zakon je odavno mogao biti u proceduri', kazao je Atalić. Ističe da je dokument koji će ići u Svjetsku banku, a poslužit će kao podloga za organiziranje donatorske konferencije, u završnoj fazi i da je sve moglo biti i prije riješeno, ali da je to usporila borba s koronavirusom.

U dva potresa, magnitude 6,4 i 5,4 po Richteru, koji su u jutro 26. studenoga 2019. pogodili Albaniju, poginula je 51 osoba, ozlijeđeno ih je oko tri tisuće, a oštećeno je ili uništeno 11.490 domova dok ih je 83 tisuće trebalo različitu vrstu sanacije. Oko 14 tisuća ljudi ostalo je bez krova nad glavom, a potkraj siječnja još ih je 10 tisuća živjelo u šatorima.

Početkom veljače albanska vlada objavila je da su ukupni troškovi obnove procijenjeni na 1,07 milijardi eura, pri čemu je 800 milijuna eura bilo predviđeno za obnovu domova, a ostatak namijenjen za popravak javnih zgrada i oštećene infrastrukture. U potresu je oštećeno manje ili više 321 vrtić i škola, a šteta na njima procijenjena je na 72 milijuna eura.

Potres u italiji

Za Abruzzo 493,7 milijuna eura pomoći

Usred noći 6. travnja 2009. stanovnike L'Aquile u središnjoj Italiji prodrmao je potres snage 5,9 stupnjeva po Richteru. Uslijedilo je njih još nekoliko stotina, što slabijih, što jačih, a razmjeri štete bili su ogromni. Oštećeno je 11 tisuća objekata, 309 ljudi je poginulo, 1600 ozlijeđeno, a oko 70 tisuća njih, što u samom gradu, što u okolnim selima, ostalo ih je bez krova nad glavom. Tadašnji talijanski premijer Silvio Berlusconi odbio je isprva međunarodnu pomoć objašnjavajući da su Talijani 'ponosan narod' i da se sami mogu nositi s krizom. Osam mjeseci kasnije potpisan je ugovor između Italije i EU-a, kojim je iz Fonda solidarnosti Unije za pomoć regiji Abruzzo odobreno 493,7 milijuna eura pomoći. Jedanaest godina kasnije život se vratio u okolicu i predgrađe, ali u središte L'Aquile još nije u potpunosti. Dizalice i mehanizacija još su njihova svakodnevica.

'Potresi u Zagrebu i Albaniji ne mogu se uspoređivati ni po čemu. U Zagrebu je najviše stradao centar grada i kuće koje su bile u samom epicentru. U Draču, koji je puno manji grad od Zagreba (oko 120 tisuća stanovnika, op.a.), stradali su rubni dijelovi, okolna mjesta i sela, tamo gdje je bio epicentar, iako je štete bilo i u Tirani. Albanci su u jednom segmentu bili bolje pripremljeni od nas, imali određena istraživanja koja mi nismo imali, a s druge strane kod nas je gradnja novijih zgrada puno kvalitetnija. Ono što nam je zajedničko to je da i mi i oni muku mučimo s bespravnim građevinama', kazao je Atalić.

I dok su Albanci novac za obnovu prikupili kroz donatorsku konferenciju 'Zajedno za Albaniju' održanu 17. veljače u organizaciji Europske komisije, koju su uz njih same najviše gurali Talijani, Hrvatska još stoji u redu kako za to, tako i za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a.

Rok za Fond EU-a 15. lipnja

Prije tjedan dana Večernji list je izvijestio da je Hrvatska u Bruxellesu najavila predaju formalnog zahtjeva za pomoć iz tog fonda, ali iz Vlade im nisu željeli reći kada će točno aplicirati za pomoć i koji će iznos tražiti.

Neslužbena računica dnevnika pokazala je da bismo mogli tražiti 280 milijuna eura, što je oko pet posto iznosa koji bi trebao Hrvatskoj. Pravila Fonda kažu da se zahtjev za pomoć treba poslati u roku od 12 tjedana, odnosno do 15. lipnja.

'Koliko mi je poznato, na tome se radi, a zašto nije prije, nije mi poznato', kazao je Atalić.

Čeka li se da se sa svime izađe u predizbornoj kampanji pa se tako prikupe dodatni poeni ili je jednostavno riječ o tromoj domaćoj birokraciji, može se samo nagađati.

  • +9
Zagreb: Dva mjeseca nakon potresa Cesarčeva i dalje zakrčena Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL