Od ranih dana Sovjetskog Saveza, Rusija je bila predvodnica u operacijama širenja utjecaja. U sovjetsko doba obavještajne službe kreirale su priručnik za politički rat s krivotvorinama, lažnim vijestima i paravanskim grupama.

Nakon raspada SSSR-a, stare strategije ugrađene su u nove alate.

Današnji trikovi obuhvaćaju farme trolova koji šire podršku stajalištima Kremlja, vojske robota koji manipuliraju algoritmima društvenih medija i proxy stranice s vijestima koje šire neistine.

Ukrajina je iznimno dobro upoznata s ruskim dezinformacijskim taktikama i mogućnostima jer je u posljednjih 10 godina postala poligonom za ruski informacijski rat.

To ih je nagnalo na formiranje mehanizma zajedničkog rada različitih sektora, a koji pomažu u odbijanju neprijateljskih napada te zaštiti informacijskog prostora, i postavilo temelje za stvaranje novih startupa.

Živahna startup scena

Poput većeg dijela ukrajinskog društva, tehnološki radnici u toj državi usvojili su aspekte vojnog etosa. Neki su se prijavili u IT Army, koja okuplja hakere dragovoljce, ili su svoje vještine primijenili na obrambene tehnologije. Drugi su se pridružili informacijskom ratu.

U zadnjoj skupini su žene koje su osnovale Dattalion, projekt koji pruža najveću svjetsku besplatnu i neovisnu bazu podataka otvorenog koda, a u njoj se nalaze foto i videosnimci iz rata.

Svi medijski sadržaji klasificirani su kao službeni, pouzdani ili neprovjereni. Očuvanjem i provjerom autentičnosti materijala, platforma ima cilj opovrgnuti lažne narative i promidžbu.

Otkako je projekt uspostavljen 27. veljače 2022. godine, Dattalion je citiran u više od 250 međunarodnih medija, od NBC Newsa do časopisa Time.

Mediawise, proširenje za web preglednike koje dodaje provjeru sadržaja i autora online vijestima, planira uvesti plaćanje za premium značajke, kao što su upozorenja i prošireni sažeci članaka.

OffZMI, aplikacija koja štiti pouzdane informacije od kontroverznog ukrajinskog zakona o medijima, proučava prihode od oglasa, pretplata i partnerstva s nevladinim organizacijama.

MindMap, koji nudi prijevode pitanja i odgovora vijesti na engleskom jeziku, predviđa višeslojan model članstva.

Mogući poslovni model

Osavul ima platformu koja cilja na koncept što se razvija na terenu: koordinirano neautentično ponašanje (coordinated inauthentic behaviour, CIB). Termin koji je popularizirao Facebook, CIB, uključuje višestruke lažne korisničke račune koji surađuju u manipuliranju ljudima u političke ili financijske svrhe.

Kako bi uočili ovo ponašanje, Osavulovi modeli temeljeni na umjetnoj inteligenciji otkrivaju pokazatelje, uključujući povezanost računa, vremenske obrasce objavljivanja, uključenost državnih medija i sinkronizaciju sadržaja.

Ključna komponenta sustava je višeplatformski pristup. To Osavulu omogućuje praćenje CIB-a na raznim društvenim mrežama, online medijima i aplikacijama za slanje poruka. Stoga se jednu kampanju može pratiti od Telegrama, preko X-a, pa do novinskih izvješća.

Ukrajinske institucije dobit će besplatan pristup Osavulu tijekom cijelog rata, ali tvrtka je razvila i proizvod u kategoriji softvera kao usluge (SaaS). On je usmjeren na tvrtke koje su ranjive na kampanje dezinformacija, poput farmaceutskih tvrtki i tržišta dionica.

Zainteresirani i ulagači

Borba protiv širenja dezinformacija privlači zanimanje ulagača. Vlade su osobito entuzijastične oko toga. U Sjedinjenim Državama se više od milijardu dolara godišnje izdvaja za borbu protiv dezinformacija, prema podacima State Departmenta iz 2018. godine.

Europske nacije ulažu u ciljane inicijative. Ujedinjeno Kraljevstvo je, primjerice, stvorilo 'fond za lažne vijesti' za istočnu Europu, a Europska unija financirala je projekte protiv dezinformacija koje pokreće umjetna inteligencija.

Od 2016. samo je Meta Platforms uložila više od 100 milijuna dolara u programe koji podržavaju njezine napore u provjeri činjenica. U 2018. potrošila je do 30 milijuna dolara za kupnju tvrtke Bloomsbury AI sa sjedištem u Londonu da bi koristila njena rješenja u borbi protiv lažnih vijesti.

U posljednjih nekoliko godina više od 300 milijuna dolara uloženo je u startupe koji se bore s lažnim informacijama, prema podacima Crunchbasea.

Dva od njih prikupila su preko 100 milijuna dolara svaki: Primer iz San Francisca i ActiveFace iz Tel Aviva (Izrael). Obje tvrtke razvijaju alate temeljene na umjetnoj inteligenciji koji mogu identificirati kampanje dezinformacija.

Ukrajinski startupi također počinju prikupljati sredstva, a postoje znakovi da bi ulaganja uskoro mogla porasti.

Jedno je istraživanje procijenilo da financijske dezinformacije u SAD-u koštaju tvrtke 17 milijardi dolara svake godine. S druge strane, dezinformacije o zdravlju uzrokuju godišnje gubitke od oko devet milijardi dolara.

Uz odgovarajući razvoj, Ukrajina može postati europsko IT središte za razotkrivanje promidžbe i širenja dezinformacija, piše Next Web.