Nekoliko znanstvenih studija pokazalo je i dokazalo da izlaganje takvoj vrsti 'prljavštine' u ranoj dobi može smanjiti rizik od alergija i autoimunih stanja kod djece. Drugim riječima, čuvat će ih od stanja u kojima imunosustav loše reagira na alergene koji dopru do organizma.

Dječji imunitet razvija se u vrlo ranoj dobi, i tijekom tog razvoja cijela vojska zaštitnih stanica u tijelu mora naučiti kako će razlikovati tjelesne stanice od vanjskih tvari, bez obzira jesu li bezopasne ili mogu izazvati bolesti, kao što je slučaj s bakterijama i virusima. Ukratko, organizam mora naučiti prepoznavati opasne patogene kako bi im se mogao suprotstaviti i 'napasti' ih.

Pokazalo se da signali koji pokreću cijelu ovu vojsku zvanu imunitet uglavnom dolaze od mikroba u probavnom traktu, i ključni su za naše zdravlje. Primjerice, neki od tih mikroba pomažu u proizvodnji vitamina koje trebamo za preživljavanje, i za lakše probavljanje hrane koju konzumiramo

Prva godina života ključna je za razvoj tih mikrobioma. Bebe prime bakterije još dok prolaze kroz rodnicu (ako su rođene vaginalnim putem), te iz mlijeka kod dojenja. Kako djeca rastu, stalno su izložena mikrobima iz različitih izvora. Znanstvenici su stvorili cijelu teoriju nazvanu 'hipoteza o starim prijateljima' koja smatra da će mikrobiomi biti tim raznolikiji što je veći raspon mikroba kojima smo izloženi u ranom djetinjstvu. Slijedom toga, naš imunosustav će lakše razlikovati 'prijatelje' od 'neprijatelja'. Pojam 'starih prijatelja' odnosi se na mikrobe koji pomažu, i žive u tijelu bez ugrožavanja nečijeg zdravlja.

Teorija je nastala 2003., i slična je jednoj drugoj, šire poznatoj higijenskoj hipotezi, koja sugerira da nedostatak ranog izlaganja bakcilima čini ljude ranjivijim prema stanjima na koje utječe imunitet. Veći broj studija, primjerice, pokazalo je vezu između odrastanja na farmi odnosno u domaćinstvu s kućnim ljubimcima s jedne strane, te smanjenim rizikom od razvijanja alergija s druge. Odnosno, više alergija bilježi se kod djece odrasle u gradskom okolišu i bez kućnih ljubimaca.

Razlika kod 'hipoteze o starim prijateljima' je u tome što ona ističe važnost izlaganja 'prijateljskim' mikrobima u ranom životu, nasuprot infektivnim patogenima. Ta je teza poduprta istraživanjima koja govore da izlaganje bakcilima općenito nije brana razvijanju alergija. Naime, tim studijama utvrđeno je da higijenska hipoteza zanemaruje važnost higijene u sprečavanju bolesti, promicanjem teze da postajemo 'previše čisti'. Nasuprot tome, 'teorija starih prijatelja' objašnjava da je s porastom rizika od alergija povezana pretjerana upotreba antibiotika koji mogu pobrisati većinu crijevnih mikrobioma, ali i porod carskim rezom koji ne izlaže novorođenčad vaginalnim bakterijama.