Iako novi materijal neće sam graditi kuće u dogledno vrijeme, uskoro bi mogao dovesti do građevnih komponenti koje se mogu same popraviti nakon oštećenja.

Živući cement mogao bi čak poslužiti i astronautima koji će istraživati Mars za gradnju uz pomoć lokalno dostupnih materijala i nekoliko na pustolovinu spremnih mikroba.

Nova vrsta cementa dio je rastućeg polja izrađenih živih materijala u kojem organizmi (obično bakterije) bivaju dodani neživim tvarima kako bi im omogućili osjet, komunikaciju, pa i odgovor na promjene u okruženju.

Zadnjih su godina tako nastali materijali koji osjete pritisak, registriraju svjetlo i ubijaju opasne bakterije. Ali, obično su takvi materijali tek tanak sloj prevlake izrasle na strukturalnoj podršci.

Tim istraživača sa Sveučilišta Colorado, predvođen Wilom Srubarom, upustio se u izradu konkretnog građevnog materijala. Uzeli su vrstu cijanobakterije iz roda Synechococcus i pomiješali ju s pijeskom i hidrogelom u kojem su bili voda i hranjivi sastojci.

Ta je mješavina osigurala strukturalnu potporu bakterijama koje su, kako su rasle, iza sebe ostavljale kalcijev karbonat, slično kako pojedine morske životinje stvaraju školjke i ljušture. Nakon što se osušio nastali materijal bio je snažan koliko i žbuka temeljena na cementu.

Uz odgovarajuće uvjete, što uključuje razmjerno visoku vlažnost, ovaj živući materijal ne samo što je preživio već se počeo i reproducirati. Nakon što su istraživači prvu ciglu prepolovili pa dodali još pijeska, hidrogela i hranjivih tvari, cijanobakterija izrasla je u dvije cigle. Tri generacije kasnije imali su osam cigala, piše Science Mag.

Pokus je opisan u časopisu Matter.