Dobiveni podaci temelje se na računalno generiranim analizama milijarda mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških stanica širom svijeta
Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S), koju u ime Europske komisije provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa, objavljuje mjesečne biltene o klimatskim promjenama u kojima se izvještava o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperature zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama.
vezane vijesti
Mjerenjem površinske temperature zraka u listopadu 2020. pokazalo se da je Europa zabilježila svoj najtopliji listopad, s mnogo iznadprosječnih temperatura na istoku, ali ispod prosjeka na jugozapadu. Globalno, ovo je bio treći najtopliji listopad, ali se samo neznatno razlikovao od četvrtog, petog i šestog najtoplijeg listopada.
Šest najtoplijih listopada dogodilo se u posljednjih šest godina. Temperature su bile znatno više od prosjeka razdoblja 1981. - 2020. u većini Arktika i na Tibetanskoj visoravni. S druge strane, hladnije od prosjeka bilo je na istočnom Tihom oceanu, velikim dijelovima unutrašnjosti Sjeverne Amerike i oko sjevernog dijela Tibetanske visoravni.
Prateći što se događa s morskim ledom, uočeno je da je u listopadu ove godine Arktik zabilježio najniži prosjek morskog leda u listopadu od početka satelitskih mjerenja 1979. Listopad je bio četvrti mjesec zaredom s uvjetima bez leda ili blizu uvjeta bez leda na Sjevernom morskom putu. Istovremeno, na Antarktici je zabilježen drugi mjesec natprosječne duljine morskog leda, nakon 48 mjeseci uzastopnog ispodprosječnog opsega.
Kartografske i citirane vrijednosti su iz ERA5 baze podataka ECMWF Službe za klimatske promjene Copernicus, čiji podaci sežu do 1979. Copernicus je vodeće promatranje Zemlje Europske unije, koje djeluje putem šest tematskih službi o atmosferi, moru, kopnu, klimatskim promjenama, sigurnosti i izvanrednim situacijama.
Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF), agencije EU i Mercator Océan, između ostalih.
Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMWF) neovisna je međuvladina organizacija koju podržavaju 34 države. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno te izrađuje i širi numeričke vremenske prognoze svojim državama članicama. Ti podaci u potpunosti su dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama.
Superračunalo i njemu pridružena arhiva podataka na ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi, a države članice mogu iskoristiti 25 posto kapaciteta za svoje potrebe.
