INTELIGENTNA RJEŠENJA IZ ŠVEDSKE

Došao je kraj ljubavi bakterija i zaslona na dodir?

19.09.2017 u 10:25

Bionic
Reading

Istraživači Instituta Karolinska u Stockholmu napravili su veliki napredak u smislu zaslona osjetljivih na dodir. Iako su takvi zasloni s godinama evoluirali u nevjerojatno precizna i kvalitetna pomagala u svakodnevnom radu s elektronikom - svi oni su obično plodno tlo za rast bakterija. Tu u računicu ulaze biolozi iz Švedske

Na istraživačkom institutu u Stockholmu znanstvenici već neko vrijeme eksperimentiraju s različitim zaslonima osjetljivim na dodir. Nedavno su objavili rezultat svog dosadašnjeg rada, a u kojem otkrivaju da manipulacijom elektrona na površini plastike zaslona osjetljivog na dodir mogu drastično smanjiti rast bakterija na njima. 

Bakterije se na zaslonima osjetljivijm na dodir obično vrlo brzo razmnožavaju i stvaraju debeli 'biosloj' koji prekriva površinu. I dok se bakterije nalaze posvuda i u svemu, kada bi se primijenila nova tehnologija zaslona osjetljivih na dodir, razvoj bakterija na njima mogao bi biti prihvatljiviji i za bolnička okružja. Današnji zasloni nemaju nikakvu zaštitu, što ih čini idealnim prijenosnicima zaraznih bolesti i infekcija...

'Kada se bakterije nalaze u okružju punom elektrona, ne mogu se razmnožavati', izjavila je Agneta Richter-Dahlfors, voditeljica istraživanja. 

Rast je moguće i ubrzati

Ako se na plastiku primijeni obrnuti napon, bakterije se mogu razmnožavati i brže. Sljedeći korak ovog istraživanja je zapravo testirati može li se princip posebno razvijene plastike primijeniti na različite medicinske instrumente, kako bi se ograničio razvoj patogena. 

'S ovim materijalom bismo mogli premazati različit medicinski pribor i opremu te ih učiniti neprihvatljivim za bakterije', kaže Richter-Dahlfors. Da stvar bude bolja - riječ je o jeftinom načinu za očuvanje kakve-takve sterilnosti, a mogućnosti primjene su virtualno neograničene. 

Richter-Dahlfors tako spominje i mogućnost korištenja u sustavima za obradu otpadnih voda. Primjenom obrnutog napona, ljudi bi mogli brže stvarati biofilmove od bakterija koje pogoduju čišćenju vode. Rad je objavljen u znanstvenom časopisu npj Biofilms and Microbiomes.