I dok se u laganom ritmu dovršava scenaristička radionica i TV market, predzadnjeg dana festivala prikazan je dokumentarni uradak Razotkrivanje tajne piramida, popraćen predavanjem člana Aleksandrijskog arheološkog društva, dr. Semira Osmanagića, osnivača Fondacije arheološki park: Bosanska piramida sunca, koji je osim povijesti nastanka piramida razlagao i duhovne komponente vezane uz njihov postanak. Francuski redatelj filma o tajnama piramida, Patrice Pooyard, proveo je šest godina skupljajući dokaze i razgovarajući sa znanstvenicima te smatra da će rezultat njegove istrage prodrmati povijesna učenja do temelja i potpuno revolucionirati egiptologiju. Ukratko, nakon niza matematičkih proračuna i analiza, autor je pseudoznanstvenim metodama pokušao dokazati da su veliku piramidu u Gizi te mnoge druge građevine (uključujući Sfingu) u nasljeđe ljudima ostavile pradavne i izgubljene, razvijenije kulture i civilizacije, kao upozorenje na buduće kataklizmičke događaje. Naime, po njegovim teorijama, položaj piramida upućuje na nebeski sat koji otkucava i prikazuje vrijeme do trenutka 'velikih promjena' koje će uslijediti.

U glavnom programu uslijedio je zabavni dokumentarac David želi letjeti. U očaravajućem putovanju redatelj David Sieveking, u potrazi za inspiracijom, odluči prihvatiti savjet svog idola Davida Lyncha te počinje istraživati transcendentalnu meditaciju koja je stekla brojne sljedbenike u Hollywoodu, uključujući Beatlese te Miu Farrow. Organizacija indijskog gurua Maharishija Mahesha Yogija uskoro postaje vrijedna milijarde dolara, a nakon njegove smrti slijede svađe nasljednika. Sieveking u potrazi za istinom spoznaje da mu meditacija ne pomaže da bi unaprijedio kvalitetu svog života: ljubavna veza i dugo traženi mir nestaju, ali konačni proizvod dokumentarca njegov je razotkrivajući prikaz inače hermetične organizacije koja okuplja brojne ljude što prakticiraju transcendentalnu meditaciju da bi na njima prije svega – profitirala.

Navečer je kiša poremetila festivalske planove za održavanjem projekcija na dunavskom šlepu te je najiščekivaniji film glavnog programa, tursko-njemački Med redatelja Semiha Kaplanoglua prikazan u zatvorenoj i prepunoj dvorani Ružičkine kuće. Priča o dječaku Yusufu koji s roditeljima živi u planinskom kraju prekrasno je meditativno putovanje koje metaforički prikazuje preranu inicijaciju iz djetinjstva u svijet odraslih. Dugi kadrovi prirode, snimljeni velikom preciznošću, vjerno prikazuju nesrazmjer između dječakovog bogatog unutarnjeg svijeta egzistirajućeg u skladu s prirodnim ciklusima te njegovih promašenih pokušaja prilagodbe vršnjacima u školi. Njegov otac je pčelar, a potraga za medom simbolizira potragu za onim esencijalnim, slatkim i često nedostižnim idealima izgubljenim u kaosu suvremenog društva. Priroda koja okružuje Yusufa je fascinantna, ali istodobno nemilosrdna, tako da je on u konačnici prisiljen izaći iz zaštićenog svijeta koji je stvorio s ocem i stupiti u odgovoran i težak sistem koji ne obećava ništa osim iskušenja. 'Med', pobjednik Berlinskog festivala, ujedno je najizgledniji favorit za najbolji dugometražni film na Vukovarskom festivalu.