Znanost REFORMA VISOKOG OBRAZOVANJA

Ukida se studiranje za vlastite potrebe

Prema novim zakonima o visokom obrazovanju, studiranje za vlastite potrebe potpuno će nestati, a sustav će uvesti više reda u troškove sveučilišta kao i u prihode profesora, tvrde u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa

Bivši ministar znanosti, profesor na zagrebačkom PMF-u Hrvoje Kraljević, ističe da još nije detaljnije pregledao prijedloge novih zakona o visokom obrazovanju, međutim, pozdravlja reformu i smatra je uglavnom pozitivnom.

'Ipak mislim da izjednačavanje veleučilišta s fakultetima nije dobro. To je slično izjednačavanju strukovnih škola s gimnazijama. Nije isto ako studij traje tri ili četiri godine. Jedan vas više priprema za posao, a drugi za daljnje školovanje', komentirao je prof. Kraljević.

'Također mislim da nije dobro što poistovjećivanjem zvanja s radnim mjestom znanstvenicima nije ostavljena mogućnost da se bave nekim drugim poslovima i da unatoč tome ostanu povezani sa sveučilištima. Ranija je situacija smetala nekim institutima, prije svega Ruđeru Boškoviću, međutim, ostavljala je mogućnost povezanosti većem broju stručnjaka sa znanstvenom zajednicom.'

'Vjerujem da će određivanje najviših upisnina navesti fakultete da svi traže iste maksimalne tarife. To je država mogla drukčije regulirati i odabrati da pomaže one najbolje. Još mi nije jasno hoće li financiranje djelatnika fakulteta ići primarno iz državne kase ili iz prihoda institucija. Tu postoje različiti modeli. Primjerice u Njemačkoj je sve jako centralizirano, sve ide iz državnog budžeta. U Americi je obratno – država pomaže fakultete, međutim, oni sami plaćaju djelatnike', zaključio je prof. Kraljević i dodao kako će se uskoro, nakon što bolje prouči prijedloge, uključiti u javnu raspravu.

 

Novi sustav ocjenjivanja lošiji je za teške predmete poput fizike

Docentica na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci Dijana Dominis Prester kaže da je novi predloženi sustav ocjenjivanja svojevrsno kopiranje američkog sustava koji je za neke predmete i studije bolji, a druge lošiji.

 

'Kod nas u Rijeci sličan je sustav ocjenjivanja uveden već prije dvije godine. Što se tiče studija fizike sustav nam nije najzgodniji jer je to znanost koja zahtijeva temeljitije studiranje. Fizika na razini sveučilišnog studija ne može se savladati na satu. Konačno sama riječ studiranje ukazuje da se tu radi o proučavanju, a ne o nekoj školici. Novi sustav je blizak Bolonji i više odgovara kolegijima koji ne zahtijevaju tako dubinsko studiranje. U kolegijima u kojima predajemo osnove fizike na drugim studijima, npr. studentima informatike ili medicine, on bolje funkcionira jer uvodi više reda i tjera studente koji se odabirom studija nisu opredijelili za fiziku da budu budni tijekom semestra. S npr. informatičarima se najveći dio toga riješi tijekom nastave, na obostrano zadovoljstvo. S druge strane, studenti fizike žale se da nemaju dovoljno vremena ući u materiju na razini koja se od njih očekuje, i koju naposlijetku i sami žele, samim time što su se opredijelili za put znanosti. Novi sustav nam također zadaje više posla uz istu normu – jer imate više rada na ocjenjivanju budući da student ne može izaći na ispit ako nema određeni broj bodova, što zahtjeva kontinuirano praćenje i ocjenjivanje tijekom semestra. Taj bi posao trebao biti uračunat u ukupno opterećenje profesora. Tu će ocjena FX biti ključna jer će student zalaganjem i kontinutiranim radom morati steći uvjete za izlazak na popravni', objašnjava Dominis Prester.


MZOŠ: U sustav se uvodi puno više reda

Glasnogovornik Ministarstva obrazovanja i športa Duje Bonacci ističe da zapravo neće biti izjednačavanja visokih škola, veleučilišta i sveučilišta.

Nema više 'gaža' za profesore

Do sada ste imali situacije da su profesori predavali na matičnom fakultetu, a uz to kao honorarci i na drugim fakultetima. Ti su honorari bili glavni generatori nekontroliranih troškova. Novim zakonom ta se priča rješava.

'I dalje će sveučilišta biti 'najznanstvenija' i jedina koja mogu nuditi doktorske i poslijediplomske studije. Izjednačit će se samo razina za preddiplomske studije čime će se omogućiti prohodnost za niz studenata koji završe preddiplomski studij prema cijeloj lepezi obrazovanja bilo na veleučilištima ili na sveučilištima. Do sada su Sveučilišta onemogućavala napredak studenata s visokih škola, drugim riječima, blokirali su konkurenciju.'

Hoće li se fakulteti primarno financirati iz državne kase ili iz drugih izvora?

'Javna visoka učilišta će se, kao i dosad, najvećim dijelom financirati iz proračunskih sredstava. Dakle, plaće, hladni pogon, troškovi održavanja te dio troškova za upisnine, kao i dosada, bit će financirani iz proračuna. Zapravo je bilo upitno zašto su uopće sveučilišta naplaćivala školarine kada im je država pokrivala sve troškove. Naročito nije bilo opravdanja za takav raspon školarina. No do sada ste imali situacije da su profesori predavali na matičnom fakultetu, a uz to kao honorarci i na drugim fakultetima. Ti su honorari bili glavni generatori nekontroliranih troškova. Novim zakonom ta se priča rješava. Profesor će i dalje moći predavati na drugim fakultetima ali to mu se neće ekstra plaćati, već će mu to biti uračunato u satnicu. Plaće i ostali troškovi bit će određeni kolektivnim ugovorom, međutim, programskim ugovorima na tri godine bit će dogovoreni neki dodaci. Profesor s jednog sveučilišta moći će predavati na drugome, ali u okviru sporazuma dvaju sveučilišta, a ne bez znanja rektora. To će omogućiti praćenje troškova profesora.

Ograničavanje upisnina neće smanjiti prihode sveučilišta već će uvesti financijsku odgovornost svim institucijama. Sustav je trenutačno toliko fragmentiran da ga se ne može uhvatiti ni za glavu ni za rep. Ne radi se nužno o smanjenju prihoda već će se napraviti reda i dobiti na transparentnosti.

Je li ograničavanjem upisnina smanjena njihova neovisnost i neće li svi fakulteti tražiti maksimalne upisnine?

'Svi izdaci sveučilišta već su pokriveni iz državne kase. Trenutačno imamo najnakaradniju verziju ranijeg sustava. Fakulteti za koje postoji najveći interes smanjivali su kvote upisa na teret ministarstva i povećavali kvote upisa za vlastite potrebe da namaknu veća sredstva. Osim toga, do sada im nitko nije limitirao cijene školarine pa su neki fakulteti za koje je postojao velik interes naplaćivali školarine i po 20-ak tisuća kuna. Nije bilo nikakvog načina da se te cijene obuzdaju.

Ubuduće studenti za vlastite potrebe zapravo više neće postojati. Ranije je država utvrđivala kvote. Međutim, fakulteti su shvatili da ima ljudi koji su spremni sami financirati studij i tako su ubirali veće školarine. Od sada bi se programskim ugovorima na tri godine rješavalo pitanje kvota koje bi se rukovodile potrebama tržišta. Naime i proračun se od prošle godine, u skladu s europskim standardima, planira na tri godine.'

Što je sa studentima koji su po Bolonji dobili status 'malog magistra'. Ako se svi sada izjednače, hoće li ga oni izgubiti i neće li time biti zakinuti?

'Obrazovne kvalifikacije koje su ljudi stekli u određenom sustavu ne mogu se ni izjednačiti niti se mogu izgubiti. Međutim, u cijeloj europskoj tradiciji postoji institut magisterija znanosti. Glavni problem je to što se isti termin magisterij koristio i za tzv. magisterij struke. Bilo bi bolje da se zvao nekako drukčije. Dakle, magisterij struke ostaje kao druga razina bolonjskog obrazovanja, međutim, magisterij znanosti je poslijediplomska kvalifikacija. Tradicija je u svijetu da je znanstveni magisterij bio kvalifikacija poput malog doktorata. Također je bilo slučajeva da netko nije dovršio doktorat, zapeo je na doktoratu, pa mu se davala titulu magisterija koji je viši od magisterija struke.

Visoka škola moći će vam dati samo prvostupnički stupanj. Veleučilište će vam moći dati prvostupničku diplomu koja bi bila izjednačena s diplomom sa sveučilišta. Hoće li neka sveučilišta to ustrojiti kao tri plus dva ili kao četiri plus jedan, to će ovisiti o njima. Drugim riječima, za upisivanje magisterija znanosti ili doktorata u svakom će se slučaju morati imati 300 bodova ECTS-a', zaključio je Bonacci.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još