ZNANOST I POLICIJA

Došlo je vrijeme da se dekriminaliziraju droge

15.10.2012 u 15:16

Bionic
Reading

Šestogodišnje znanstveno, policijsko i akademsko istraživanje britanskih zakona o drogama pokazalo je da je došlo vrijeme da se one dekriminaliziraju

Prema izvješću neovisnog savjetodavnog tijela UK Drug Policy Commission (UKDPC), posjedovanje malih količina droga ne bi znatnije povećalo konzumaciju, pa stoga više ne bi trebalo biti kazneno djelo.

Stručnjaci ističu da se kažnjavanje oko 42.000 ljudi svake godine zbog posjedovanja droga te 160.000 upozorenja zbog marihuane treba zamijeniti običnim javnim novčanim kaznama, pohađanjem obaveznih seminara o djelovanju droga i liječenjem od ovisnosti.

Također smatraju da bi uvođenje minimalnih ili nikakvih kazni za one koji uzgajaju marihuanu za osobnu uporabu narušilo ilegalnu proizvodnju koja je pod kontrolom organiziranog kriminala. Analiza je pokazala da sadašnji zakoni ne uspijevaju postići prave rezultate te da u nekim slučajevima samo pogoršavaju situaciju.

No isto izvješće odbacuje radikalniju legalizaciju uz obrazloženje da bi legalna prodaja težih droga poput heroina ili kokaina izazvala više štete od postojeće trgovine drogama.

Ovo je prvo neovisno istraživanje o politici prema drogama nakon što je prije punih 12 godina izvješće Police Foundationa pozvalo da se obustavi praksa kažnjavanja zatvorom za posjedovanje marihuane.

Prema novom dokumentu, zloporaba droga u Velikoj Britaniji posljednjih je godina pala, međutim, još uvijek je znatno viša nego u mnogim drugim zemljama. U Velikoj Britaniji svake godine od posljedica drogiranja umre oko 2.000 ljudi, a više od 380.000 ih ima problema s konzumacijom droga.

Izvješće sastavljeno na 173 stranice zaključuje: 'Uzimanje droga ne uzrokuje uvijek probleme, što zakonodavci rijetko priznaju. Zapravo, većina korisnika ne osjeća značajnije probleme, a postoje čak i dokazi da konzumacija droga u određenim okolnostima može biti korisna.'

U njemu se također ističe da se svake godine na Otoku na suzbijanje zloporabe droga potroši oko tri milijarde funti iako nema dokaza da djeluje te da se veći dio tih financija trati na neefikasne metode. Kampanje u stilu 'Recimo ne drogama' često su kontraproduktivne, a programi prebrzog odvikavanja uzrokuju veliki postotak recidiva ili čak predoziranja.

Komisija stoga predstavlja niz prijedloga, među kojima i sljedeće:

1. Da se zakoni o drogama promijene tako da posjedovanje malih količina za osobnu uporabu ne bude kazneno djelo. Promjene bi počele od marihuane.

2. Da se praksa kažnjavanja tako uredi da osobe koje uzgajaju male količine marihuane ne dobiju ili dobiju samo minimalne kazne. No proizvodnja i raspačavanje droga i dalje bi trebali ostati ilegalni.

3. Da se provede revizija kazni protiv osoba koje proizvode i raspačavaju droge jer nema puno dokaza da trend duljih zatvorskih kazni smanjuje opskrbu drogama.

4. Da se provede revizija zakona o zloporabi droga iz 1971. kako tehničke odluke o klasifikaciji pojedinih droga ne bi donosili političari ili Advisory Council on the Misuse of Drugs (ACMD), već neovisno tijelo.

5. Da se uspostavi međustranački forum triju glavnih stranačkih vodstava kako bi se postigao politički konsenzus oko ovog pitanja.

Prof. Colin Blakemore iz British Medical Research Councila kaže da je medicina napredovala od vremena kada su se bolesti liječile na temelju intuicije i općeprihvaćene mudrosti. 'Danas postoji veliki konsenzus da je neetično, nedjelotvorno i opasno koristiti netestirane i nevrednovane metode liječenja i prevencije. Vrijeme je da politika prema drogama također počne ozbiljno shvaćati dokaze', upozorio je Blakemore.