Znanost EPIDEMIJA SENILNOSTI

Jedući brzu hranu jedemo vlastiti mozak

  • Autor: NJD
  • 4.9.2012 14:51:17
  • 4.9.2012 13:24:53

Prekomjerno konzumiranje nezdrave masne i slatke brze hrane moglo bi uzrokovati ozbiljna oštećenja mozga, demenciju i Alzheimer, pokazala su nova istraživanja

Američka neuropatologinja Suzanne de la Monte sa Sveučilišta Brown u Providenceu objavila je nedavno rezultate istraživanja koje je pokazalo da štakori s niskim razinama inzulina u mozgu postaju dezorijentirani i zbunjeni. Njihovi mozgovi pokazuju jasne znakove teških oštećenja – područja povezana s pamćenjem presvučena su svijetloružičastim plakovima, odnosno naslagama, a brojni neuroni prepuni su otrovnih proteina. Kako propadaju, oni gube oblik i veze s drugim neuronima. Takve promjene karakteristične su inače za Alzheimerovu bolest.

De la Monte je zapravo istraživala kakav utjecaj na mozak štakora ima inzulin, hormon koji kontrolira razine šećera u krvi, no također ima važnu ulogu u procesu signalizacije neurona. Slaba osjetljivost na inzulin obično se povezuje s dijabetesom tipa 2. No brojni stručnjaci smatraju da bi se iz rezultata novih studija moglo zaključiti da bi Alzheimer u nekim slučajevima mogao biti druga verzija dijabetesa koja pogađa mozak. Neki su ga čak nazvali dijabetes 3.

Ako su u pravu, a sve više studija to potvrđuje, stopa demencije mogla bi uskoro pratiti epidemiju dijabetesa. To će pak postati velik problem za zdravstvene sustave zapadnog svijeta. Primjerice u SAD-u 5,4 milijuna odraslih boluje od Alzheimera, a njihova skrb samo u 2011. iznosila je 130 milijardi dolara. Dugo vremena ključnim krivcem za Alzheimer smatrali su se beta amiloidni plakovi, no njihovo podrijetlo je tek djelomično razjašnjeno – zna se da je on dio većeg proteina koji pomaže u stvaranju membrana u mozgu i drugim dijelovima tijela. Što uzrokuje njegovo nakupljanje u obliku plakova, još uvijek je misterij, međutim, prema novim istraživanjima, okidač bi mogla biti bolest nalik na dijabetes.

Danas se zna da inzulin pomaže neuronima, osobito u hipokampusu i frontalnom režnju, u preuzimanju glukoze radi energije te da regulira neurotransmitere poput acetilkolina koji su ključni za pamćenje i učenje. Osim toga on potiče plastičnost – proces u kojem neuroni mijenjaju oblik, stvaraju nove veze i jačaju postojeće. Konačno važan je i u funkcioniranju i rastu krvnih žila koje mozak opskrbljuju kisikom i glukozom. Dakle smanjenje razina inzulina može odmah oslabiti kognitivne funkcije, osobito snalaženje u prostoru.

129536,40180,36394,28201

Evolucijski bumerang - previše šećera i masti

Stručnjaci ističu da uloga inzulina u mozgu ima evolucijskog smisla. Naime kada su naši preci u savanama pronalazili bobice voća, porast razina glukoze izazivao bi navalu inzulina koji bi pak bio signal da se radi o nečem važnom pa bi to mozak pohranio u pamćenje.

No u suvremenom svijetu obilja u kojem su nam šećeri i masnoće vrlo lako dostupni, osobito u obliku brze hrane, ta se evolucijska prednost vratila kao bumerang. Uz brzu hranu razine inzulina učestalo se dižu i postaju trajno visoke. S vremenom mišići, jetra i masne stanice prestaju reagirati na hormon pa gušterača radi prekovremeno kako bi ipak kontrolirala glukozu. Intenzivan rad iscrpljuje gušteraču, ona posustaje te konačno nastaje dijabetes 2, a razine inzulina postaju abnormalno niske.

Ideju da problemi u sustavu lučenja inzulina mogu uzrokovati simptome slične Alzheimeru potvrdila su i brojna druga nova istraživanja. Primjerice studija Williama Kleina s Northwestern Universityja u Evanstonu utvrdila je da dijabetes kod zečeva pokreće promjene u mozgu nalik na Alzheimera, među kojima i velik porast u količini beta amiloida.

Prema nekim istraživanjima, isti protein u organizmu razgrađuje i inzulin i beta amiloid. U normalnim okolnostima on može uspješno razgraditi oba. Međutim, kada razine inzulina jako narastu, on zanemaruje beta amiloid koji se počne taložiti i razarati mozak.

Težak teret za državu i obitelji


Zahvaljujući brzoj i nezdravoj prehrani, dijabetes tipa 2 u stalnom je porastu. U SAD-u trenutno od njega boluje oko 19 milijuna ljudi, a još 79 ima preddijabetsko stanje koje karakterizira rezistencija na inzulin. Čak 98 milijuna Amerikanaca pokazuje neku otpornost na inzulin. U Hrvatskoj od dijabetesa 2 boluje oko 300.000 ljudi, a od njega umire oko 2,5 posto populacije. Šećerna bolest je u Hrvatskoj ogromno financijsko opterećenje za zdravstveni sustav. Prema najnovijim ispitivanjima, u 2009. godini Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je na liječenje dijabetesa potrošio 2,5 milijardi kuna, odnosno 11,49 posto proračuna. Od Alzheimera u našoj zemlji boluje oko 80.000 ljudi, a procjenjuje se da će se u idućih 30 godina taj broj povećati za tri do četiri puta. Samo jedna mjesečna doza lijekova za jednog bolesnika stoji između 500 i 1000 kuna.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još