Stručnjaci iz američke biotehnološke tvrtke Ginkgo Bioworks pozvali su na 'hitnu akciju' za smanjivanje rizika za globalno javno zdravlje. Epidemije uzrokovane zoonotskim bolestima mogle bi biti češće u budućnosti zbog klimatskih promjena i krčenja šuma, upozorili su.

Analiza je promatrala povijesne trendove za četiri određena virusna patogena. Radilo se o filovirusima, koji uključuju virus ebole i virus Marburg, SARS Coronavirus 1, virus Nipah i virus machupo, koji uzrokuje bolivijsku hemoragičnu groznicu.

Studija nije uključila covid-19, koji je izazvao globalnu pandemiju 2020. godine i vjerojatno potječe od šišmiša. Znanstvenici su pregledali više od 3150 izbijanja između 1963. i 2019., identificirajući 75 prijenosa sa životinja na ljude u 24 zemlje.

Baza podataka pokrivala je epidemije o kojima je izvijestila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), izbijanja koja su se dogodila od 1963. godine i koja su ubila 50 ili više ljudi te povijesno značajne događaje uključujući pandemije gripe 1918. i 1957. godine.

Događaji su prouzročili 17.232 smrti, od kojih je 15.771 uzrokovano filovirusima i uglavnom se dogodilo u Africi. Znanstvenici su rekli da su se epidemije povećavale za gotovo 5 posto svake godine između 1963. i 2019., a smrtnost je porasla za 9 posto.

'Ako se ove godišnje stope porasta nastave, očekujemo da će analizirani patogeni uzrokovati četiri puta veći broj prijenosa i 12 puta veći broj smrtnih slučajeva 2050. nego 2020.', dodali su. Oni su također sugerirali da su brojke vjerojatno podcijenjene zbog strogih kriterija uključivanja patogena u analizu i isključivanja covida-19.

Rekli su da procjena dokaza sugerira da nedavne epidemije izazvane prelijevanjem zoonoza 'nisu aberacija ili slučajnost' već slijede 'višedesetljetni trend u kojem su epidemije izazvane prelijevanjem postale veće i učestalije'.

Tim je dodao da je 'potrebna hitna akcija za rješavanje velikog i rastućeg rizika za globalno zdravlje' na temelju povijesnih trendova. Nalazi studije objavljeni su u časopisu BMJ Global Health.