Znanost PALAC GORE ZA KRŠKO

Slovenija i Hrvatska među nuklearno najsigurnijim zemljama

Organizacija Nuclear Threat Initiative (NTI) objavila je u srijedu izviješće prema kojem je Slovenija na četvrtom, a Hrvatska na 15. mjestu u svijetu po nuklearnoj sigurnosti

U skupini od 32 zemlje koje imaju najmanje jedan kilogram materijala koji bi se mogao upotrijebiti za izradu nuklearnog oružja, najbolje je pozicionirana Australija. Nakon nje slijede europske zemlje, Mađarska, Češka i Švicarska, a na dnu liste našle su se Sjeverna Koreja i Pakistan.

Prema indeksu koji broji od nula do 100, ispod praga od 50 našli su se i Iran, Vijetnam te Indija. SAD je zauzeo 13. mjesto, zajedno s Belgijom.

Ovo prvo javno izvješće o nuklearnoj sigurnosti sastavile su organizacije Nuclear Threat Initiative iz Washingtona i londonski Economist Intelligence Unit. Globalna analiza temelji se na brojnim malo poznatim, ali javno dostupnim informacijama za koje nije bila neophodna špijunaža, a njome se procjenjivalo 18 ključnih čimbenika – od količina nuklearnih materijala, njihove fizičke zaštite i transporta, do društvenih faktora poput sigurnosti granica, političke stabilnosti i korupcije. Među ostalim potaknuta je naporima američkog predsjednika Baracka Obame da upozori svjetske čelnike da preuzmu više odgovornosti kako nuklearni materijali ne bi završili u rukama terorista.

Među zemljama koje posjeduju nuklearno oružje najviše mjesto zauzela je Velika Britanija sa 79 poena. SAD je dobio ocjenu 78, a Japan 68 zbog golemih skladišta plutonija i relativno slabih mjera osiguranja. Iran je svrstan u skupinu zemalja koje posjeduju materijale za izgradnju bombe te se našao na 30. mjestu od 32 moguća.

NTI je napravio posebnu listu sigurnosti u zemljama koje nemaju značajne količine nuklearnog materijala, ali bi mogle imati neku ulogu u njihovoj trgovini ili tranzitu. Na tom popisu posljednje 144. mjesto zauzela je Somalija, a u njenom društvu našle su se i DR Kongo, Zimbabve, Eritreja i Čad. Na vrhu ovog popisa su Finska, Danska, Španjolska, Slovenija, Estonija i Rumunjska.

Krško je jedna od najsigurnijih elektrana

Hrvatski stručnjak za nuklearnu sigurnost dr. Zdenko Šimić kaže da Slovenija, Mađarska i Hrvatska zadovoljavaju najviše standarde kad je riječ o sigurnosti zbrinjavanja radioaktivnih materijala.

'Za NE Krško je poznato da je izvrsno pogonjena i da u pogledu sigurnosti ima posebne rezultate uslijed brojnih pozitivnih okolnosti: jedina je elektrana u Sloveniji i Hrvatskoj, ima iznimno kvalitetno stručno osoblje i zadovoljava najviše međunarodne sigurnosne kriterije.

Mađarska je 2. na NTI-jevoj listi zemalja s nuklearnim materijalima, a Slovenija i Hrvatska su 4. i 15. na listi zemalja bez nuklearnih materijala. Hrvatska je dobila ocjenu 81, a Slovenija čak 94. Hrvatska bi zauzela i bolju poziciju da nema nisku ocjenu za tzv. društvene faktore - posebice za političku stabilnost i korupciju. (Pogledajte Indeks za Hrvatsku i Indeks za Sloveniju)

Strah od nuklearne energije je prilika za Hrvatsku

Dr. Šimić kaže da bi Hrvatska trebala iskoristiti nerealnu paniku koju je u svijetu izazvala havarija Fukushime u Japanu kako bi jeftino izgradila svoju nuklearku. 'Taj strah je rezultat umjetno stvorene panike i neodgovornog ponašanja grupacija koje imaju iskrene motive, ali u svom neznanju i isključivosti rade izravnu ekonomsku, okolišnu i psihološku društvenu štetu. Takve grupacije ponavljaju ekstremne procjene o šteti od Černobilja i sada Fukushime 1 bez obzira na to što stvarnost to demantira.

Mislim da upravo u takvoj situaciji Hrvatska može iskoristiti priliku za povoljne financijske aranžmane. Za razliku od obnovljivih izvora, naša industrija može, slično kao kod NE Krško, sudjelovati sa 30 do 50 posto u izgradnji elektrane. Tu bi se zaposlile tisuće ljudi tijekom izgradnje i poslije tijekom rada NE. Inicijalno bi ta NE proizvodila više no što Hrvatskoj treba, no to se može riješiti aranžmanima sa susjednim zemljama.

Dio svijeta ne reagira panično na tešku havariju u Fukushimi 1. Tu su od razvijenih ponajprije SAD, Velika Britanija, Francuska i Švedska, ali i Kina, Rusija, Indija i drugi, od manje razvijenih', objasnio je dr. Šimić.

Obnovljivi izvori da, ali ne još

Hrvatski stručnjak vjeruje da je budućnost u obnovljivim izvorima, međutim, smatra da su oni trenutno preskupi, osobito za Hrvatsku koja mora uvoziti njihove tehnologije.

'Posve je jasno da su obnovljivi izvori energije budućnost, no manje je jasno kako i kada do te budućnosti. Sigurno da mi trebamo iskoristiti svoje obnovljive potencijale, biomasu, sunce i vjetar, jer to predstavlja dio energetske neovisnosti, ali nema razloga da u to trčimo s trenutno previsokom cijenom i bez značajnog uključivanja vlastite ekonomije. Dosadašnje iskustvo s vjetrom pokazuje da mi prevelikim poticajima samo potpomažemo stranu ekonomiju i pritom poskupljujemo rad elektroenergetskog sustava te čak onemogućavamo potpuno korištenje vlastitih jeftinih hidro potencijala. Po svemu izgleda da će se to dodatno zakomplicirati sa solarnom energijom uz nekoliko puta veće cijene. Mislim da bez uključivanja domače ekonomije ne bi trebalo značajnije poticati obnovljive izvore dok se njihova cijena ne približi tržišnoj. Uvjeti u Hrvatskoj za obnovljive bi energije trebali biti u nacionalnom interesu, a ne da nam dodatno produbljuju ekonomsku krizu pod krinkom zelene energije', zaključio je dr. Šimić koji smatra da nova vlada ima manje sluha za nuklearnu energiju od HDZ-ove.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još