Znanost HRVATSKI ZNANSTVENICI NA CERN-U

'Higgsu još ni traga, no to je još uzbudljivije!'

Potraga za Higgsovim bozonom u Velikom hadronskom sudaraču (LHC) u CERN-u polako se bliži kraju. Rezultati eksperimenata trebali bi biti analizirani do kraja 2012. godine. Područja u kojima su ga znanstvenici tražili gotovo su iscrpljena, preostale su još samo 'lokvice na dnu jezera', međutim, čestici koja bi trebala potvrditi postojeće teorije fizike zasada ni traga

Higgsov bozon je hipotetska elementarna čestica kojom se, prema standardnom modelu fizike, objašnjava masa drugih čestica i odgovara na pitanje zašto neke od njih imaju masu, a fotoni svjetlosti ne. Teoriju o njegovu postojanju postavio je još 1964. godine škotski fizičar Peter Ware Higgs sa Sveučilišta u Edinburghu, međutim ona do danas nije eksperimentalno dokazana. Istraživanja bi trebala potvrditi ili pobiti postojanje Higgsova bozona i time upotpuniti ili dovesti u pitanje standardni model fizike čestica. Naime, Higgsov bozon je posljednja karika koja nedostaje u tom modelu. Ako se njegovo postojanje ne potvrdi, znanstvenici će morati pronaći neki drugi mehanizam koji će objasniti odakle česticama masa. Prema ideji škotskog fizičara, svemir je prožet Higgsovim poljem. Čestica koja se kreće kroz njega stvara distorzije koje joj daju masu. To se može usporediti s kretanjem štapa kroz gustu otopinu šećera. Dok prolazi kroz otopinu, na njega se lijepi sloj šećera.

Kako su energetski pojasevi u kojima bi se Higgs mogao skrivati drastično suženi, atmosfera u CERN-u postaje pomalo napeta. Neki znanstvenici već počinju sumnjati da Higgs postoji, dok drugi smatraju da bi se on mogao skrivati u drugim - egzotičnijim sferama. No svi se slažu u jednome – ako ga ne uspiju naći, fizika će postati još uzbudljivija.

Direktor istraživanja u CERN-u Sergio Bertolucci kaže da je u posljednjih godinu dana eliminirana većina energetskih područja u kojima se Higgs mogao skrivati. 'To je poput ispumpavanja vode iz jezera. Isušili smo gotovo cijelo jezero, tako da nam je ostalo još samo nekoliko lokvica u kojima bi mogli naći Higgsa. Ako nije u njima, morat ćemo priznati da ne postoji', rekao je Bertolucci.

Neuspjeh eksperimenata svakako će se snažno odraziti na rad i život 10-ak tisuća znanstvenika koji rade u CERN-ovim laboratorijima. O rezultatima i analizama raspravlja se 24 sata na dan u smjenama u laboratorijima, po hodnicima ili uz piće u lokalnom kafiću.

Hrvatski znanstvenici su optimistični


Nenad Jarić Dauenhauer
Dr. Vuko Brigljević
U potrazi za misterioznom česticom sudjeluje i poveća skupina hrvatskih znanstvenika. Jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za fiziku čestica dr. sc. Vuko Brigljević koji radi na eksperimentu CMS, kaže da još nije prekasno za Higgsa.

'One preostale lokvice u kojima ćemo ga tražiti zapravo su mjesta na kojima je vjerojatnost postojanja Higgsa najveća', rekao je dr. Brigljević za tportal i dodao: 'Još nismo definitivno isključili postojanje Higgsa. Ako LHC bude radio tako dobro kao što jest do sada, onda bi mogli potragu dovršiti do kraja 2012. Tražimo ga svuda, no da bi ga našli u spomenutim lokvicama, potrebno nam je više podataka. Ovisno o masi, Higgs se raspada u različite kanale raspada. U nekima od njih lakše ga je naći. Na nižim energijama, koje su čak malo niže od onih na kojima je radio američki Fermilab, moramo ga tražiti u kanalima u kojima se raspadne tek jedan od tisuću Higgsa.'

Dr. sc. Tome Antičić koji u CERN-u radi na eksperimentima Alice i NA61, kaže da će fizika postati još zanimljivija ako se Higgs ne nađe do kraja 2012. 'Za fizičare bi to bilo izuzetno zanimljivo jer je Higgs ključna čestica standardnog modela, fizikalne teorije koja već desetljećima prkosi svim pokušajima da je se naruši eksperimentalnim rezultatima. Ako ga nema, to će značiti da moramo tražiti neku sasvim novu teoriju što će biti iznimno uzbudljivo. Neuspjeh u pronalasku Higgsa otvorio bi vrata za nove ili već postojeće teorije poput Tehnikolora i supersimetričnosti. Znanstvenici to neće smatrati neuspjehom. Ako se pak otkrije, onda ćemo vjerojatno graditi nove detektore koji će biti precizniji jer će raditi s manjim česticama, primjerice elektron – antielektron?' objasnio je dr. Antičić.


Hrvatska znanost diše na škrge

Nenad Jarić Dauenhauer
Dr. Tome Antičić
Predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku ipak priznaje da će laicima – političarima, investitorima i javnosti biti malo teže objasniti da nepronalazak Higgsa nije neuspjeh. 'To možda neće shvatiti agencije koje financiraju naše projekte, međutim, nepostojanje Higgsa puno je uzbudljivije od, primjerice, otkrića samo jednog Higgsa. Naime, prema nekim teorijama, moglo bi biti tri ili više Higgsa, a mi se još uvijek nadamo da ćemo tako nešto otkriti.

Ako se Higgs ne otkrije, teško ćemo dobiti novac za financiranje novih detektora. Trebamo biti iskreni. Kad govorimo o financijama, znanost je u Hrvatskoj već ionako na minimumu minimuma i mi već dišemo na škrge. Zavod za eksperimentalnu fiziku se više-manje financira u sklopu velikih europskih projekata i oni nam omogućuju da sudjelujemo u eksperimentima', rekao je dr. Antičić ističući da se fundamentalna istraživanja uvijek isplate jer su upravo ona temelj za otkrivanje novih tehnologija. 'Uložena sredstva već su opravdana. To je ono što ljude čini ljudima – ulaganje u temeljne znanosti. Nikada se ne zna kakve iznenađujuće stvari možemo otkriti. To su ustvari jako mali iznosi koji se troše. Ako se ne ulaže u znanost, ti novci će otići u neke druge stvari koje ništa novo neće donijeti, primjerice u deseterostruko povećanje plaća bankara. Ovdje se radi na tehnološki najzahtjevnijim stvarima, pa uvijek na kraju dana čovječanstvo profitira. Znate i sami da je primjerice World Wide Web izumljen na CERN-u, isto kao i mnoge druge vrijedne stvari.'
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još