Znanost NEMA OPASNOSTI

Opasna 'njemačka' bakterija odavno je u Hrvatskoj

Smrtonosna bakterija E. coli, koja je jučer ispunila naslovnice ili udarne priloge gotovo svih hrvatskih medija, već je godinama prisutna u Hrvatskoj, no to nije razlog za paniku, poručuju hrvatski stručnjaci

Primarius dr. Boško Desnica iz Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu kaže da se u našoj zemlji već dulje zna za enterohemoragijski soj E.coli O157:H7, odnosno EHEC.

'I mi smo imali oboljelih, međutim u Hrvatskoj nikada nije bilo epidemijskog javljanja bolesti', rekao je za tportal dr. Desnica.

'Za tu se bakteriju zna već dugo. Ona je jedan u nizu sojeva E.coli koji postoje posvuda u svim zemljama. To nije antraks ili kolera da može doputovati k nama. I ja sam osobno vidio izolate te bakterije u našem laboratoriju. Sporadično smo bilježili njezino javljanje, međutim u razmacima od po nekoliko mjeseci ili čak godina. Kod nas nije bilo epizoda kao u SAD-u ili u Velikoj Britaniji, gdje je preko lanaca brze hrane znalo oboljeti puno ljudi odjednom. No treba također uzeti u obzir da Njemačka ima 20 puta više stanovnika. Ako je kod njih oboljelo 200 do 300 ljudi, to je kao da ih je kod nas oboljelo 15-ak.'

Podsjetimo, hrvatski su mediji jučer prenijeli vijest da je u Njemačkoj oboljelo najmanje 140 ljudi te da postoje sumnje da je nekoliko pacijenata umrlo od posljedica infekcije.

Hrvatski stručnjak ističe da je u prošlosti bilo dosta sličnih problematičnih bakterija. 'Imali smo svojevremeno dizenteriju pa je nestala. Potom se pojavila salmoneloza kao bolest industrijski razvijenog društva povezana s konzervama, pa smo našli načina da joj stanemo na kraj. Konačno se pojavio kampilobakter koji izaziva gastrointestinalnu infekciju, no otkada pazimo na njega, i on je u uzmaku.'

Dr. Desnica smatra da nije neophodno poduzimati ništa posebno. 'Važno je samo kako tretiramo hranu. Hrvatska ima relativno visoko postavljene sanitarne uvjete u rukovanju hranom od klaonica, preko pripremanja i transporta, do skladištenja i hlađenja.'

Komentirajući navode nekih medija, prema kojima na bakteriju ne djeluju antibiotici, objasnio je da je problem u tome što se klinički simptomi bolesti poput dijareje javljaju tek kada se bakterija već proširila organizmom i proizvela otrov verotoksin koji djeluje na zgrušavanje krvi. 'Antibiotici ne djeluju na toksine. Protiv verotoksina nemamo zaštitnih mehanizama, a on može izazvati hemolitičko-uremički sindrom, odnosno unutrašnje krvarenje i zatajenje bubrega, osobito kod ljudi oslabljena obrambenog sustava ili onih koji uzimaju neke imunosupresive.'

'Nema razloga za uzbuđenje. Neki mediji valjda jučer nisu imali o čemu pisati pa su se uhvatili onoga što se događa u Njemačkoj', zaključio je primarius Desnica.

EHEC je posebno opasan soj E. coli, prvi put otkriven 1982. godine u SAD-u. Otada se povezuje s epidemijama nakon konzumiranja nedovoljno pečenog mljevenog mesa, nepasteriziranog jabučnog soka ili jabukovače, salate, salame ili nepasteriziranog mlijeka. Neke epidemije povezane su sa zagađenom bunarskom vodom i neprikladno dezinficiranim bazenima. Njezini toksini mogu uništiti sluznicu crijeva, uzrokovati anemiju, grčeve u želucu, krvave stolice i ozbiljne komplikacije nazvane hemolitičko-uremički sindrom (HUS), koji u konačnici može dovesti do zatajenja bubrega. Djeca su posebno osjetljiva na tu komplikaciju. Nosioci bakterije su goveda, ali i druge domaće i divlje životinje te ptice. Bakterija i njezini toksini uništavaju se vrućinom, odnosno termičkom obradom.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još