Zdravlje KAKO PREŽIVJETI

Jeste li nakon odmora spremni na novi stres?

Svaki drugi Nijemac tijekom godišnjeg odmora odgovara na službenu elektronsku poštu, a svaki treći na službene telefonske pozive. Činite li i vi to? Jeste li napunili baterije? Ili niste nikamo otišli na odmor? Ili ga uopće niste iskoristili? Ako isprani krećete u novu radnu godinu i u novi stres na poslu, veća je vjerojatnost da ćete pod stare dane postati zaboravni, kažu njemački psiholozi. Štoviše, trajni stres na radnom mjestu dovodi do depresije, a depresija dva do tri puta povećava vjerojatnost da će vas, možda već u šezdesetoj, početi posjećivati onaj Nijemac Alzheimer i skrivati vam stvari po kući

Na otoku Zlarinu ispred Šibenika nema stranih turista. Tek tu i tamo koji, ostalo su domaći, vikendaši. Ali tijekom sezone priličan je broj vikendica zatvoren. Gužva tijekom špice sezone danas nije kao u ona stara vremena, kada je godišnji odmor trajao mjesec dana. Ljudi mogu ostati dva tjedna u komadu, više ne ide ako nisu u prosvjeti, jer u privatnim firmama zaposlenici se odmaraju kako gazda kaže.

'Prvi tjedan odmora mi treba da se opustim i počnem zaboravljati na svakodnevni stres na poslu, a drugi sam već nervozna kad pomislim na ono što me čeka pri povratku na radno mjesto', kaže jedna vikendašica, sretna što ipak nije među vojskom nezaposlenih, iako je plaća iz godine u godinu tanja.

Nakon vrelog ljeta Vlada nam obećava još jednu vruću jesen, novu neizvjesnost, novi val otpuštanja, nova poskupljenja hrane, nove poreze, novu larmu oko rejtinga Hrvatske. Uz stres na poslu, još malo dodatnog stresa. I tako godinama.

Svakodnevni stres vodi u depresiju

Jeste li napunili baterije? Ili niste nikamo otišli na odmor? Ili ga uopće niste iskoristili? Za razliku od stroja, čovjeku je potreban odmor, ako ga nema, izložen je stresu, a dugotrajni stres vodi u bolest. Odmor mora biti suprotan radu koji je uzrokovao umor, poručuje Sandi Krstinić u knjizi 'Živjeti prema emocijama', pa će činovniku koji satima sjedi u uredu prijati fizička aktivnost, a fizičkom radniku namakanje u moru s bocom piva. I tako, ako ste isprani krenuli u novu radnu godinu i u novi stres na poslu, veća je vjerojatnost da ćete pod stare dane postati zaboravni. Štoviše, trajni stres na radnom mjestu dovodi do depresije, a depresija dva do tri puta povećava vjerojatnost da će vas posjetiti Nijemac Alzheimer i skrivati vam stvari po kući, tvrdi Tim Hagemann, voditelj berlinskog Instituta za psihologiju rada i radnu medicinu, te kaže da se simptomi toga mogu uočiti već kod šezdesetogodišnjaka, u dobi u kojoj su mnogi još zaposleni.

Osjećate li se kao napuhani balon na granici pucanja? Je li vam tijelo u grču? Možete li se opustiti? Stišćete li šake? Grickate li nokte? Jesu li vam ramena stalno podignuta, a glavobolja prečesta? Sve vam to kaže da ste u zoni stresnog sumraka. Mehanizam stresa odavna je poznat: kada neku situaciju prepoznaje kao prijetnju, mozak proizvodi 'stresne' hormone, pripremajući organizam na akciju i taj psihički pritisak može biti mnogo teži od fizičkog rada.

Stres na radnom mjestu, dakako, nije hrvatska specijalnost. U SAD-u je devedesetih godina čak 40 posto zaposlenih svoj posao opisivalo kao stresan ili vrlo stresan, zbog čega gotovo polovina velikih kompanija za svoje radnike organizira neku vrstu antistresnih treninga, svjesni da je radnik izložen kroničnom stresu manje učinkovit, manje produktivan i manje kreativan. Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja, od toga danas pati svaki treći ili 41,2 milijuna zaposlenih u Europskoj uniji. Posljedica je 50 do 60 posto svih izgubljenih radnih dana, ali i blizu pet milijuna nesreća na poslu, što je gubitak od najmanje 20 milijardi eura godišnje.

Najčešći uzroci
su strah od gubitka posla, premorenost, kratki rokovi, nedostatak podrške rukovoditelja, osjećaj da ne možete vladati svojim vremenom i učinkom, niti utjecati na način rada, osjećaj otuđenosti od menadžmenta, pretjeranog iskorištavanja ili 'praznog hoda', monotonija, fizički napor ili izloženost štetnom utjecaju okoline. Više su mu izloženi perfekcionisti, koji ne uzimaju u obzir uspjeh, nego samo propust. Podložniji su mu 'trkaći konji' nego 'kornjače', pri čemu se pod 'trkaćim konjem' misli na radoholičare, uspješne, one koji grizu u poslu, nestrpljivi su, agresivni, šire nervozu oko sebe, ne trpe čekanje i 'voze 200 na sat', dok su 'kornjače' manje takmičarski raspoložene, manje posvećene poslu i manje užurbane.

207962,207215 ,206858,203817

Tu je zatim mobbing, a da ni u tome nismo iznimka, dokazuju podaci Europske unije u kojoj se 12 milijuna ljudi žali da ih vrijeđa upravni kadar, šest milijuna na tjelesno nasilje, a tri milijuna na seksualno zlostavljanje. Stres na poslu u EU završi sa 48.000 samoubojstava godišnje, a gotovo pola milijuna zaposlenih zbog toga pokuša dići ruku na sebe. Stručnjaci ga povezuju s karcinomom i psihosomatskim bolestima, a '24-satno društvo', globalna ekonomija, ubrzano korištenje informacijskih sustava i komunikacijskih tehnologija traži mentalne i emocionalne napore koje mnogi sve teže podnose. Danas svaki drugi Nijemac tijekom godišnjeg odmora odgovara na službenu elektronsku poštu, a svaki treći na službene telefonske pozive.

Thinkstock
Stresu su podložniji perfekcionisti
Stres nije menadžerska bolest


Kažu da je stres menadžerska bolest, ali jedno talijansko istraživanje s 875 ispitanika od 19 do 63 godine starosti pokazuje da činovnici od njega pate češće nego menadžeri. To potvrđuje i nedavno ispitivanje jednog našeg portala o uredskom bijesu u Hrvata, koje tvrdi da su najčešći uzročnici neprihvaćanje tuđeg mišljenja, neuvažavanje ideja i nerealna očekivanja nadređenih. Četvrtinu zaposlenih najviše smetaju šefovi koji ih kontroliraju, a petina ih misli da su im nadređeni nesposobni. Veliki izvor stresa su i kolege – više od polovine ispitanika najviše živciraju zabušanti, nesposobni i tračeri. Prema tom ispitivanju, zbog stresa na radnom mjestu blizu 73 posto Hrvata ima problema sa snom, 42 posto ih je svjedočilo verbalnim ispadima i izljevima bijesa, u posljednjih godinu dana provode više vremena na radnom mjestu, a razina stresa je veća u većim tvrtkama. Polovina je svjedočila fizičkom obračunu, a 35 posto ih je fingiralo bolest da ne dođu na posao.

Hrvati zbog stresa na poslu sve više puše, piju i jedu slatko. Pod najvećim stresom su radnici u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, a najopušteniji su u Dalmaciji i Zagrebu.

Priču o menadžerima kao zaposlenicima koji su najviše podložni stresu psiholog Hagemann smatra običnim mitom. Empirijski je dokazano – kaže on – da mu je tvornički radnik više izložen jer ga ne uzrokuje samo nemogućnost da osoba odgovori zahtjevima posla, nego i vanjski podražaji radne okoline. Neki dan je na Novoj TV emitirana reportaža o pogonu jedne slavonske tvornice gumene obuće u kojoj radnice – kao u kakvom Dickensonovu romanu - okupane znojem uz nesnosnu buku i smrad rade u prostoru bez klime, zagrijanom na 40 i nešto stupnjeva, ali se pitomo smješkaju pred kamerama, očigledno se bojeći otkaza ukoliko nešto pisnu. Tu je još prejaka umjetna rasvjeta, zagađen zrak, fizički napor, skučen radni prostor, ubitačna monotonija rada na traci, prazan hod zbog nečije neorganiziranosti, prikovanost uz stroj jer se od njega ne možete udaljiti dok radi.

Posljednjeg desetljeća sve veći problem na radnom mjestu predstavlja buka niskog intenziteta koja nastaje radom računalne opreme i dugotrajno buljenje u zaslon. Sve je više izvještaja o padu produktivnosti zaposlenika zbog izlaganja takvoj vrsti napora te se u SAD-u zbog pada učinkovitosti i plaćanja liječničkih usluga godišnji troškovi penju do 56 milijardi dolara.

Pa ipak, najveći stres je gubitak posla i nezaposlenost, naročito dugotrajna, koja dovodi do psihičkih i fizičkih oboljenja, ponavlja i Tim Hagemann. Psihološki je važno – kaže njemački psiholog - da zaposlenik ima osjećaj vladanja situacijom, a nezaposleni je tu potpuno nemoćan. On i njegova obitelj egzistencijalno su ugroženi, a što vrijeme odmiče, situacija mu se čini bezizlaznija i jača osjećaj gubitka kontrole nad vlastitim životom. Rukovodioci jesu pod stresom, ali imaju osjećaj da mogu kontrolirati stvari i da imaju manevarskog prostora, što je mnogo zdravija situacija, a to dokazuju i statistike, tvrdi Hagemann. Statistički gledano, od srčanog udara obolijeva više radnika na traci nego menadžera.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više